Nelson Algren

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Nelson Algren
Nelson Algren
Nelson Algren, 1956.
Rodno ime Nelson Ahlgren Abraham
Rođenje Flag of the United States.svg Detroit, 28. ožujka 1909.
Smrt Flag of the United States.svg Long Island, 9. svibnja 1981.
Uzrok smrti srčani udar
Posljednje počivalište Flag of the United States.svg Long Island, New York
Nacionalnost amerikanac
Etnicitet bijelac
Državljanstvo Flag of the United States.svg SAD
Obrazovanje Sveučilište Illinois u Urbana-Champaignu
Zanimanje pisac
Vjera judaizam
Portal: Životopis

Nelson Algren (Detroit, 28. ožujka 1909.Long Island, 9. svibnja 1981.) je bio američki pisac.[1]

Životopis i karijera[uredi VE | uredi]

Rođen je kao Nelson Ahlgren Abraham u Detroitu, a odrastao je u Chicagu. Otac mu je bio švedski imigrant koji je zbog židovske supruge konvertirao na judaizam.[1] Djetinjstvo je proveo u radničkoj četvrti South Side. Osnovnu i srednju školu je završio u Chicagu, a godine 1931. je diplomirao novinarstvo na sveučilištu Illinoisa u Urbana-Champaignu.

Zbog Velike gospodarske krize nije mogao naći posao u struci, pa je bio prisiljen zarađivati kao život kao radnik na benzinskoj pumpi u Texasu, kada je i napisao svoju prvu priču "So Help Me", 1933. godine. Veliku depresiju u Chicagu je realistički opisao te njegovo sirotinjsko i kriminalno okružje.[1][2][3] Prije povratka kući je ukrao pisaći stroj iz jedne napuštene škole, ali je uhvaćen i osuđen na tri godine zatvora. Iako je iza rešetaka proveo nekoliko mjeseci te je uvjetno pušten, iskustvo je ostavilo trajan pečat na njegov život, ali i opus. Upoznavši zatvorski život, Algren se otada stalno identificirao s kriminalcima, gubitnicima i društvenim otpadnicima.

Svoj prvi roman Somebody in Boots je objavio 1935., a u Never Come Morning iz 1942. godine, se bavio životom besperspektivnom mladog kriminalca.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata se prijavio u vojsku i služio na europskom ratištu kao običan vojnik. Poslije rata je nastavio spisateljsku karijeru, a slavu je stekao s nagrađenim romanom The Man With the Golden Arm, prikazom života narkomana koji je kasnije adaptiran u hvaljeni film s Frankom Sinatrom u glavnoj ulozi.

Algren je također bio poznat po strastvenoj ljubavnoj vezi s francuskom spisateljicom Simone de Beauvoir, čije je najintimnije detalje ona iznijela u svojoj knjizi The Mandarins.[1]

Algren je bio poznat po ljevičarskim i nonkonformističkim političkim stavovima[1], a pred kraj života se zanimao za slučaj Rubina Cartera, crnog boksača optuženog za ubojstvo.

Smrt[uredi VE | uredi]

9. svibnja 1981. je doživio srčani udar u svojoj u kući u Sagu Harboru.[4]

Bibliografija[uredi VE | uredi]

  • Somebody in Boots (1935.)
  • Never Come Morning (1942.)
  • The Neon Wilderness (1947.)
  • The Man with the Golden Arm (1949.)
  • Chicago: City on the Make (1951.)
  • A Walk on the Wild Side (1956.)
  • Nelson Algren's Own Book of Lonesome Monsters (1962.)
  • Who Lost an American? (1963.)
  • Conversations with Nelson Algren (1964.)
  • Notes from a Sea Diary: Hemingway All the Way (1965.)
  • The Last Carousel (1973.)
  • The Devil's Stocking (1983.)
  • America Eats (1992.)
  • He Swung and He Missed (1993.)
  • Nonconformity (1994.)
  • The Texas Stories of Nelson Algren (1994.)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Nelson Algren (engleski). Encyclopædia Britannica pristupljeno 22. srpnja 2018.
  2. Algren, Nelson, enciklopedija.hr, pristupljeno 22. srpnja 2018.
  3. Algren, Nelson, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 22. srpnja 2018.
  4. Nelson Algren (engleski) (2010) pristupljeno 22. srpnja 2018.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Nelson Algren