Nenad Ravlić
Nenad Ravlić (1924. — kod Kotelje, 5. srpnja 1944.), partizan i politički komesar Šibensko-trogirskog partizanskog odreda.[1]
Životopis[uredi | uredi kôd]
Rodio se je 1924. godine. Upisao je Mušku realnu gimnaziju u Splitu. U sedmom razredu gimnazije, 1941. godine, pristupio pokretu otpora protiv okupacije. Tom je prigodom učlanio se u SKOJ. Sa suradnicima je izvodio po Splitu diverzije i ine akcije. Talijanske vlasti jednom su uhitili njegove školske drugove koji su bili vođe akcija pokreta otpora iz redova mladeži. Ravlić je preuzeo njihovu ulogu a uskoro je postao rukovoditeljem srednjoškolskog omladinskog aktiva. Gimnazija je početkom 1943. osvanula oblijepljena letcima s pozivom mladeži na stupanje u borbu protiv okupatora. Kao optuženik je izbačen iz škole i s tom blažom mjerom je prošao jer talijanski fašistički režim nije imao čvrstih dokaza. Otad je stalno pod primotrom agenata talijanske policije, zbog čega je morao povući se u strogu ilegalu. Represija nije popustila nego je učestala, zbog čega je bio prisiljen otići iz Splita.[1]
U svibnju 1943. odlazi u partizane. Djelovao je na oslobođenom i poluoslobođenom području trogirske Zagore. Bio je terenski politički radnik, pa politički komesar Šibensko-trogirskog partizanskog odreda. Ranjen je jeseni 1943. godine, pa je prebačen u Italiju pod savezničkom kontrolom na liječenje. Zaiskao je da ga vrate u postrojbu da bi se mogao i dalje boriti. Zahtjevu su udovoljili.[1]
Italija je kapitulirala, a NDH je razvrgnula Rimske sporazume i ozemlje djelokruga njegova Šibensko-trogirskog odreda bilo je u NDH, a sada su od inozemnih okupacijskih postrojba tu bili vojnici i policija Trećeg Reicha. Mjesno vojno zapovjedništvo smatralo je taj odred stalnom opasnošću i u raznim su ga navratima neuspješno pokušavali uništiti. 4. srpnja 1944. u Noći opkolile su postrojbe Wehrmachta selo Kotelje u kojem je bio Štab Odreda s tridesetak boraca. Komesar Ravlić zapovijedio je u zoru povlačenje. Odlučio je držati odstupnicu borcima sâm, pri čemu je u borbama teško ranjen. Ostavši bez streljiva, onesposobio je svoj puškomitraljez. Svjestan skore smrti, uklonio je s odjeće oznake političkog komesara da ne bi znali koga su ubili. Oznake je skrio. Iz pištolja je presudio sebi da ga postrojbe Trećeg Reicha ne bi živa zarobile.[1]
Ime Nenada Ravlića nosila je do 1990-ih splitska osnovna škola Dobri.[2] Spomen-poprsje Nenada Ravlića, rad akademskog kipara Koste Angelija Radovanija nalazilo se u predvorju te osnovne škole.[3]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ a b c d Razni autori: Panoptikum - Splitski heroji Ratna kronika Splita 1941.-1945. Pristupljeno 25. lipnja 2020.
- ↑ PSD: Tužna priča OŠ Dobri: 'Odgojili smo više od 40 tisuća mladih ljudi, a danas jedva upišemo dva razreda' 1. veljače 2016. Pristupljeno 25. lipnja 2020.
- ↑ (): Spomen-obilježja NOB-a u Splitu Ratna kronika Splita 1941.-1945. Pristupljeno 25. lipnja 2020.