Neuchâtel (kanton)
| Kanton Neuchâtel | ||
| ||
| Položaj u Švicarskoj | ||
| ||
| Podaci | ||
| Glavni grad | Neuchâtel | |
| Pristupanje konfederaciji | 1814. | |
| Skraćenica | NE | |
| Stanovništvo | 170.320 stan. | |
| Popis | 2009. | |
| Površina | 803,1 km² | |
| Gustoća | 212,08 stan./km² | |
| Br. općina | 53 | |
| Jezici | francuski | |
| Zemljovid kantona | ||
| ||
Kanton Neuchâtel ili službeno Republika i Kanton Neuchâtel (francuski: République et Canton de Neuchâtel, njemački: Republik und Kanton Neuenburg, talijanski: Repubblica e Cantone Neuchâtel, retoromanski: Republica e Chantun Neuchâtel) je kanton u zapadnoj Švicarskoj.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Ovo je područje bilo naseljeno već od pradavnih vremena. Vrijedno je spomenuti kulturu Cortaillod koja se ovdje javlja između 3800. i 3500. pr. n. e. koja je na ovom teritoriju gradila sela, uzgajala žitarice i izrađivala glinene posude. Radovima na vodenim tokovima u Juri (1868. – 1878.) u mjestu La Tène otkriveni su tragovi poznate latenske kulture iz željeznog doba.
Postoji vrlo malo podataka o ovoj regiji u prvom tisućljeću, zna se samo da su 998. godine klinijevci osnovali opatiju Bevaix. U tom razdoblju osnovan je i grad Neuchâtel. Godine 1011., ovaj naziv prvi put se spominje u pismu Rudolfa III. Burgundskog svojoj ženi. Teritorij kantona bio je burgundijski vazalni posjed, da bi kasnije postao dio Svetog Rimskog Carstva.
Od 1531., propovjednik Guillaume Farel širio je u ovim krajevima reformističke ideje. Smrću Marie de Nemours izumire dotadašnja vladajuća dinastija Orléans-Longueville, te Kneževina Neuchâtel ulazi u suzerenski odnos s kraljem Prusije. Godine 1806., Napoleon na čelo Neuchâtela postavlja maršala Louis-Alexandrea Berthiera. Godine 1814., kneževina dolazi ponovno pod vlast pruskog kralja koji joj odobrava ulazak u Švicarsku konfederaciju. Time Neuchâtel postaje jedina monarhijska članica konfederacije, jer su ostali kantoni imali republikansku vlast.
U tom vremenu gospodarstvo se naglo razvija, a posebno urarstvo i tekstilne manufakture. Bečkim kongresom pruski kralj je priznat kao vladar Neuchâtela, a Neuchâtel je priznat kao švicarski kanton. Tek je revolucijom 1848., Neuchâtel u potpunosti integriran u Švicarsku prekinuvši veze s pruskim monarhom. Iako je pruski kralj Fridrik Vilim IV. pokušao nekoliko puta provesti kontrarevoluciju u kantonu, na kraju se 1857. odrekao prava na ovaj posjed. Kanton je službeno postao republika 2. ožujka 1848. godine.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Kanton se nalazi na sjeverozapadu Švicarske, u jurskom planinskom lancu. Administrativno u ovaj kanton spada dio jezera Neuchâtel. Kanton Neuchâtel graniči s Bernskim kantonom na sjeveroistoku, kantonom Vaud na jugozapadu, te Francuskom na sjeverozapadu.
Vinorodno područje nalazi se uz jezero. Najviša točka kantona je na 1.552 m.
Upravna podjela[uredi | uredi kôd]
Kanton je podijeljen na šest distrikta koji tvore četiri regije: Distrikt Neuchâtel i Distrikt Boudry zajedno čine obalnu regiju (Région Le Littoral), Distrikt Val-de-Ruz, kao i Distrikt Val-de-Travers čine svaki posebnu regiju koja nosi ime distrikta. Distrikt La Chaux-de-Fonds i Distrikt Locle zajedno čine planinsku regiju (Région Montagnes Neuchâteloises).
Od 1. siječnja 2009. kanton se sastoji od ukupno 53 općine. Tri grada u ovom kantonu su: La Chaux-de-Fonds s 37.023 stanovnika (2007.), Neuchâtel, 32 389 stanovnika (2007.) i Le Locle, 14 345 stanovnika (2007.).
Politika[uredi | uredi kôd]
Neuchâtel je bio jedan od prvih kantona u Švicarskoj koji je omogućio pravo glasa i ženama (1959. godine). Također ovo je jedan od prvih kantona koji dao pravo glasa i strancima koji određeno vrijeme žive u kantonu, te jedan od prvih koji je spustio dobnu granicu za glasovanje na 18 godina.
Kantonalni parlament ima 115 zastupničkih mjesta. Svaki distrikt ima određeni broj zastupnika u parlamentu, ovisno o broju stanovnika: Neuchâtel (35 zastupnika), Boudry, (25) Val-de-Travers (8), Val-de-Ruz (10), Le Locle (10), La Chaux-de-Fonds (27). Kantonalna vlada sastoji se od pet ministara. Izbori za kantonalne dužnosnike održavaju se svake četiri godine.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Većina stanovnika ovog kantona govori francuskim jezikom kao materinskim. Stanovništvo ovog područja je tijekom povijesti bilo izrazito protestantsko, ali se u novije vrijeme počelo doseljavati i mnogo katolika. Godine 2000., protestanti su činili 38%, a rimokatolici 31% stanovništva.[1] Većina od oko 170.000 stanovnika, koji žive u malim gradovima i selima, podjednako je raspoređena po kantonu. Negdje oko četvrtine stanovništva kantona Neuchâtel su stranci.
Razvoj stanovništva[uredi | uredi kôd]
| 1950. | 1960. | 1970. | 1980. | 1990. | 1995. | 2000. | 2002. | 2003. | 2004. | 2005. | 2006. | |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Ukupno | 127.856 | 146.175 | 168.238 | 158.720 | 160.322 | 166.270 | 166.476 | 167.323 | 167.990 | 168.391 | 168.980 | 169.022 |
| Distrikt Neuchâtel | 35.463 | 42.239 | 51.511 | 49.900 | 49.314 | 50.561 | 50.491 | 50.739 | 50.799 | 51.134 | 51.335 | 51.502 |
| Distrikt Boudry | 17.955 | 21.803 | 29.012 | 30.726 | 33.814 | 35.574 | 36.508 | 36.753 | 37.042 | 37.150 | 37.529 | 37.672 |
| Distrikt Val-de-Travers | 14.036 | 14.507 | 14.213 | 11.645 | 11.981 | 12.408 | 12.185 | 12.238 | 12.227 | 12.211 | 12.196 | 12.141 |
| Distrikt Val-de-Ruz | 8.630 | 9.221 | 10.567 | 11.208 | 12.553 | 13.722 | 14.387 | 14.617 | 14.858 | 14.923 | 15.084 | 15.230 |
| Distrikt Locle | 17.076 | 18.329 | 19.052 | 16.504 | 15.004 | 15.241 | 14.513 | 14.439 | 14.536 | 14.495 | 14.445 | 14.262 |
| Distrikt La Chaux-de-Fonds | 34.696 | 40.076 | 43.883 | 38.737 | 37.656 | 38.764 | 38.392 | 38.537 | 38.528 | 38.478 | 38.391 | 38.215 |
Razvoj stanovništva kantona od 1950. (izvor: OFS)
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Godine 2005., bilo je 83.724 zaposlenih u ovom kantonu. Primarni sektor zapošljavao je 3.269 osobe (3,9%), sekundarni 29.154 (34,8%), a tercijarni 51.301 osobe (61,3%). Sekundarni sektor najviše je vezan za urarstvo. Negdje oko 10% radno aktivnih osoba zaposleno je u toj grani gospodarstva. Oko trećine švicarske proizvodnje satova je iz ovog kantona.[2]
Kanton je poznat po svojim vinima i apsintu. Vinova loza se najvećim dijelom uzgaja uz obalu jezera. U dolinama važno je stočarstvo i mlijekarstvo.
Godine 2005., stopa nezaposlenosti u kantonu bila je 4,3%. U ovaj kanton dolazi raditi veliki broj ljudi iz susjedne Francuske (5.797 radnika 2005. godine).
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Savezni ured za statistiku. 2004. Wohnbevölkerung nach Religion
- ↑ Site officiel du canton de Neuchâtel - Bref portrait - Économie. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. prosinca 2008. Pristupljeno 15. prosinca 2009.
| |||||||
