Neuchâtel (kanton)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Kanton Neuchâtel
Wappen Neuenburg matt.svg
Grb kantona
Položaj u Švicarskoj
Karte Lage Kanton Neuenburg 2013.2.png
Podaci
Glavni grad Neuchâtel
Pristupanje konfederaciji 1814.
Skraćenica NE
Stanovništvo 170.320 stan.
Popis 2009.
Površina 803,1 km²
Gustoća 212,08 stan./km²
Br. općina 53
Jezici francuski
Zemljovid kantona
Karte Kanton Neuenburg.png

Kanton Neuchâtel ili službeno Republika i Kanton Neuchâtel (francuski: République et Canton de Neuchâtel, njemački: Republik und Kanton Neuenburg, talijanski: Repubblica e Cantone Neuchâtel, retoromanski: Republica e Chantun Neuchâtel) je kanton u zapadnoj Švicarskoj.

Povijest[uredi VE | uredi]

Ovo je područje bilo naseljeno već od pradavnih vremena. Vrijedno je spomenuti kulturu Cortaillod koja se ovdje javlja između 3800. p. n. e. i 3500. p. n. e. koja je na ovom teritoriju gradila sela, uzgajala žitarice i izrađivala glinene posude. Radovima na vodenim tokovima u Juri (1868.-1878.) u mjestu La Tène otkriveni su tragovi poznate latenske kulture iz željeznog doba.

Postoji vrlo malo podataka o ovoj regiji u prvom tisućljeću, zna se samo da su 998. godine klinijevci osnovali opatiju Bevaix. U tom razdoblju osnovan je i grad Neuchâtel. Godine 1011., ovaj naziv prvi put se spominje u pismu Rudolfa III. Burgundskog svojoj ženi. Teritorij kantona bio je burgundijski vazalni posjed, da bi kasnije postao dio Svetog Rimskog Carstva.

Karta kantona Neuchâtel iz 1735. godine

Od 1531., propovjednik Guillaume Farel širio je u ovim krajevima reformističke ideje. Smrću Marie de Nemours izumire dotadašnja vladajuća dinastija Orléans-Longueville, te Kneževina Neuchâtel ulazi u suzerenski odnos sa kraljem Prusije. Godine 1806., Napoleon na čelo Neuchâtela postavlja maršala Louis-Alexandrea Berthiera. Godine 1814., kneževina dolazi ponovno pod vlast pruskog kralja koji joj odobrava ulazak u Švicarsku konfederaciju. Time Neuchâtel postaje jedina monarhijska članica konfederacije, budući da su ostali kantoni imali republikansku vlast.

U tom vremenu gospodarstvo se naglo razvija, a posebno urarstvo i tekstilne manufakture. Bečkim kongresom pruski kralj je priznat kao vladar Neuchâtela, a Neuchâtel je priznat kao švicarski kanton. Tek je revolucijom 1848., Neuchâtel u potpunosti integriran u Švicarsku prekinuvši veze sa pruskim monarhom. Iako je pruski kralj Fridrik Vilim IV. pokušao nekoliko puta provesti kontrarevoluciju u kantonu, na kraju se 1857. odrekao prava na ovaj posjed. Kanton je službeno postao republika 2. ožujka 1848. godine.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Kanton se nalazi na sjeverozapadu Švicarske, u jurskom planinskom lancu. Administrativno u ovaj kanton spada dio jezera Neuchâtel. Kanton Neuchâtel graniči s Bernskim kantonom na sjeveroistoku, kantonom Vaud na jugozapadu, te Francuskom na sjeverozapadu.

Vinorodno područje nalazi se uz jezero. Najviša točka kantona je na 1.552 m.

Upravna podjela[uredi VE | uredi]

Kanton je podijeljen na šest distrikta koji tvore četiri regije: Distrikt Neuchâtel i Distrikt Boudry zajedno čine obalnu regiju (Région Le Littoral), Distrikt Val-de-Ruz, kao i Distrikt Val-de-Travers čine svaki posebnu regiju koja nosi ime distrikta. Distrikt La Chaux-de-Fonds i Distrikt Locle zajedno čine planinsku regiju (Région Montagnes Neuchâteloises).

Od 1. siječnja 2009. kanton se sastoji od ukupno 53 općine. Tri grada u ovom kantonu su: La Chaux-de-Fonds sa 37.023 stanovnika (2007.), Neuchâtel, 32 389 stanovnika (2007.) i Le Locle, 14 345 stanovnika (2007.).

Politika[uredi VE | uredi]

Château de Neuchâtel, sjedište kantonalne vlade

Neuchâtel je bio jedan od prvih kantona u Švicarskoj koji je omogućio pravo glasa i ženama (1959. godine). Također ovo je jedan od prvih kantona koji dao pravo glasa i strancima koji određeno vrijeme žive u kantonu, te jedan od prvih koji je spustio dobnu granicu za glasovanje na 18 godina.

Kantonalni parlament ima 115 zastupničkih mjesta. Svaki distrikt ima određeni broj zastupnika u parlamentu, ovisno o broju stanovnika: Neuchâtel (35 zastupnika), Boudry, (25) Val-de-Travers (8), Val-de-Ruz (10), Le Locle (10), La Chaux-de-Fonds (27). Kantonalna vlada sastoji se od pet ministara. Izbori za kantonalne dužnosnike održavaju se svake četiri godine.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

La Chaux-de-Fonds, najnapučeniji grad u kantonu

Većina stanovnika ovog kantona govori francuskim jezikom kao materinskim. Stanovništvo ovog područja je tijekom povijesti bilo izrazito protestantsko, ali se u novije vrijeme počelo doseljavati i mnogo katolika. Godine 2000., protestanti su činili 38%, a rimokatolici 31% stanovništva.[1] Većina od oko 170.000 stanovnika, koji žive u malim gradovima i selima, podjednako je raspoređena po kantonu. Negdje oko četvrtine stanovništva kantona Neuchâtel su stranci.

Razvoj stanovništva[uredi VE | uredi]

1950. 1960. 1970. 1980. 1990. 1995. 2000. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
Ukupno 127.856 146.175 168.238 158.720 160.322 166.270 166.476 167.323 167.990 168.391 168.980 169.022
Distrikt Neuchâtel 35.463 42.239 51.511 49.900 49.314 50.561 50.491 50.739 50.799 51.134 51.335 51.502
Distrikt Boudry 17.955 21.803 29.012 30.726 33.814 35.574 36.508 36.753 37.042 37.150 37.529 37.672
Distrikt Val-de-Travers 14.036 14.507 14.213 11.645 11.981 12.408 12.185 12.238 12.227 12.211 12.196 12.141
Distrikt Val-de-Ruz 8.630 9.221 10.567 11.208 12.553 13.722 14.387 14.617 14.858 14.923 15.084 15.230
Distrikt Locle 17.076 18.329 19.052 16.504 15.004 15.241 14.513 14.439 14.536 14.495 14.445 14.262
Distrikt La Chaux-de-Fonds 34.696 40.076 43.883 38.737 37.656 38.764 38.392 38.537 38.528 38.478 38.391 38.215


Razvoj stanovništva kantona od 1950. (izvor: OFS)

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Godine 2005., bilo je 83.724 zaposlenih u ovom kantonu. Primarni sektor zapošljavao je 3.269 osobe (3,9%), sekundarni 29.154 (34,8%), a tercijarni 51.301 osobe (61,3%). Sekundarni sektor najviše je vezan za urarstvo. Negdje oko 10% radno aktivnih osoba zaposleno je u toj grani gospodarstva. Oko trećine švicarske proizvodnje satova je iz ovog kantona.[2]

Kanton je poznat po svojim vinima i apsintu. Vinova loza se najvećim dijelom uzgaja uz obalu jezera. U dolinama važno je stočarstvo i mlijekarstvo.

Godine 2005., stopa nezaposlenosti u kantonu bila je 4,3%. U ovaj kanton dolazi raditi veliki broj ljudi iz susjedne Francuske (5.797 radnika 2005. godine).

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Reference[uredi VE | uredi]