Nigel Farage
| Nigel Farage | |
|---|---|
.jpg) Službeni portret, 2024. | |
| Rođeno ime | Nigel Paul Farage |
| Rođenje | 3. travnja 1964. Farnborough, Ujedinjeno Kraljevstvo |
| Stranka | Reform UK (od 2019.) |
| Bivše stranke | Konzervativna stranka (1978. – 1992.) UKIP (1993. – 2018.) |
| Vođa Reform UK-a | |
| 3. lipnja 2024. – | |
| Prethodnik | Richard Tice |
| 22. ožujka 2019. – 6. ožujka 2021. | |
| Prethodnik | Catherine Blaiklock |
| Nasljednik | Richard Tice |
| Zastupnik u parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva za Clacton | |
| 4. srpnja 2024. – | |
| Premijer | Keir Starmer |
| Prethodnik | Giles Watling |
| Zastupnik u Europskom parlamentu za jugoistočnu Englesku | |
| 10. lipnja 1999. – 31. siječnja 2020. | |
| Prethodnik | Izborna jedinica uspostavljena |
| Nasljednik | Izborna jedinica ukinuta |
| Normativni nadzor | |
Nigel Paul Farage (Farnborough, 3. travnja 1964.) britanski je političar koji je zastupnik u parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva za Clacton i vođa stranke Reform UK od 2024., a prethodno je bio vođa od 2019. do 2021. Bio je vođa Stranke za neovisnost Ujedinjenog Kraljevstva (UKIP) od 2006. do 2009. i od 2010. do 2016. godine. Farage je bio zastupnik u Europskom parlamentu za jugoistočnu Englesku od 1999. do izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije 2020. godine.
Farage je istaknuti euroskeptik od početka 1990-ih. Prvi put je izabran u Europski parlament 1999. godine, a 2004. je postao predsjednik kluba zastupnika Europa slobode i izravne demokracije. Farage je izabran za čelnika UKIP-a 2006. i predvodio je stranku na izborima za Europski parlament 2009., kada je osvojila drugi najveći broj glasova u Ujedinjenom Kraljevstvu. Neuspješno se kandidirao u Buckinghamu na općim izborima 2010. prije nego što se iste godine vratio kao čelnik UKIP-a. Na izborima za Europski parlament 2014. UKIP je osvojio najviše mjesta u Ujedinjenom Kraljevstvu, vršeći pritisak na Davida Camerona da raspiše referendum o članstvu u EU 2016.[1][2][3]
- ↑ Osborn, Andrew; Faulconbridge, Guy. 26. svibnja 2014. UK's Eurosceptic UKIP party poised for victory in Europe vote. Reuters (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 1. lipnja 2014. Pristupljeno 31. svibnja 2014.
- ↑ Rowena, Mason. 26. svibnja 2014. 10 key lessons from the European election results. The Guardian (engleski). London. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. svibnja 2014. Pristupljeno 31. svibnja 2014.
- ↑ Carsten, Volkery. 27. svibnja 2014. Lurching Right: UKIP Win Creates Pressure for Cameron and Europe. Der Spiegel (engleski). Hamburg. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. svibnja 2014.