Nijemci u Vojvodini

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Nijemci su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Jezik i vjera[uredi VE | uredi]

Govore srpskim jezikom, a znanje njemačkog je iz čisto ekonomskih razloga. Po vjeri su rimokatolici i protestanti.

Naseljenost[uredi VE | uredi]

Prema popisu iz 2002. [1][2]. u Vojvodini je živjelo 3.154 Nijemca.

Povijest[uredi VE | uredi]

Na područje današnje Vojvodine su u najvećem broju došli nakon što je oslobođena od Turaka, a osobito za vrijeme kolonizacija u 18. st. što su ih planski sprovodili habsburški vladari.

Stariji doseljenički val je govorio švapskim dijalektom.

Broj Nijemaca se povećavao i prirodnom germanizacijom, ali i germanizacijskom politikom. Tako su asimilirani u Nijemce i vojvođanski Slaveni (Hrvati i Slovaci), Mađari, ali i doseljenici iz drugih zemalja, kao Francuzi iz Lotaringije.

Pred Drugi svjetski rat, najveća koncentracija Nijemaca je bila u općinama Odžacima (68,9%), Vrbasu (61,1%) i Apatinu (60,3%).

Krajem i nakon Drugog svjetskog rata se znatno smanjio broj Nijemaca. Razlozi su višestruki: poginuli kao vojnici, prebjezi pred novom vlašću (oko 250.000), umrli u radnim logorima, osvetnička smaknuća (i krivih i nedužnih) prigodom oslobađanja zemlje, deportacije i kasnija iseljavanja, povratak asimiliranih obitelji izvornoj nacionalnosti (radi sigurnosti i izbjegavanja progona, ali i radi osiguravanja napretka u novom sistemu) kod obitelji kod kojih je postojalo sjećanje na stari identitet kao i etnička mimikrija. Kod potonje su brojni Nijemci se izjasnili Hrvatima ili Mađarima.

Na opustjela imanja Nijemaca su u razdoblju od 1945.-1950. za vrijeme kolonizacije Vojvodine doseljeni pripadnici jugoslavenskih konstitutivnih naroda iz svih republika prema određenim kvotama i to iz pasivnih krajeva. Najveći udio među novonaseljenima su imali Srbi, zatim su slijedili Crnogorci, Hrvati, Makedonci, Muslimani te Slovenci.

Kultura[uredi VE | uredi]

Danas izlazi dvomjesečnik Fenster u Srijemskim Karlovcima.

1996. je godine Rudolf Weiss osnovao Njemački narodni savez, kulturnu udrugu Nijemaca sa sjedištem u Subotici.[3] 18. veljače 2013. bit će svečana promocija subotičkog njemačkog udruženja Maria Theresiopolis, osnovanog nešto prije te prvog broja lista ovog udruženja, novine Guck mal, u Čitaonici subotičke Gradske knjižnice, a na promociji će biti njemački zbor Regenbogen, djeca iz dječjih vrtića i osnovnih škola, te klaviristica Tara Glončak Karapandžić.[4]

Od 1998. na Radiju Subotici emitira se jednosatna emisija na njemačkom jeziku Unsere Stimme.[3]

Stanje po popisima[uredi VE | uredi]

  • 1880.: 285.920 (24,4%). Bili su 2. po brojnosti zajednica, iza Srba.
  • 1890.: 321.563 (24,2%). Bili su 3. po brojnosti zajednica, iza Srba i Mađara.
  • 1900.: 336.430 (23,5%). Bili su 3. po brojnosti zajednica, iza Srba i Mađara.
  • 1910.: 323.779 (21,4%). Bili su 3. po brojnosti zajednica, iza Srba i Mađara.
  • 1921.: 333.272 (22%). Bili su 3. po brojnosti zajednica, iza Srba i Mađara.
  • 1931.: 343.000 (21%). Bili su 3. po brojnosti zajednica, iza Srba i Mađara.
  • 1941.: 318.259 (19,4%). Bili su 3. po brojnosti zajednica, iza Srba i Mađara. Podatci su kombinirani sa podatcima iz 1931. za Banat i Srijem.
  • 1948.: 31.821 (1,9%). Bili su 6. po brojnosti zajednica.
  • 1971.: 7.243 (0,4%)
  • 1981.: 3.808 (0,2%)
  • 2002.: 3.154 (0,16%)

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Detaljni izvještaj Republičkog zavoda za statistiku na ćirilici - pdf
  2. Detaljni izvještaj Republičkog zavoda za statistiku na engleskom - pdf
  3. 3,0 3,1 (srpski) Subotica.info O našim, bačkim Nemcima, razgovarao Darko Kovačević, 17. siječnja 2013.
  4. Promocija Njemačkog udruženja «Maria Theresiopolis» iz Subotice Radio Subotica na hrvatskom, Vijesti - uskoro, nadnevak pristupanja stranicama 12. veljače 2013.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]