Niko Gršković

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Niko Gršković (Vrbnik, 15. studenoga 1863.New York, 21. ožujka 1949.), hrvatski iseljenički djelatnik, novinar, političar i svećenik[1]

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodio se je u Vrbniku. U Senju je završio bogosloviju i zaredio se je za svećenika. 1901. je godine odselio u SAD u Chicago. Učlanio se je u Narodnu hrvatsku zajednicu (od 1926. Hrvatska bratska zajednica[2]) kojoj je poslije bio i potpredsjednikom (1909.[2]). Suosnivač Hrvatskoga saveza. Djelatnik Hrvatske bratske zajednice. [1] Na crkvenom polju pridonio osnivanjem hrvatskih katoličkih župa Chicagu i Clevelandu, gdje je pokrenuo gradnju tamošnjih hrvatskih crkava.[2] U SAD se je među hrvatskim iseljenicima borio protiv Austro-Ugarske. Raskrinkao je mađarsku akciju u SAD da predstavi Austro-Ugarsku kao demokratsku državu. 1911. je godine javno ustao protiv nastojanja američkih vlasti da se Slaveni iz Austro-Ugarske izjašnjavaju ili kao Austrijanci ili kao Mađari. [2]

Pridonio je tome da se Hrvati iz SAD jave u dragovoljce koji će se boriti na Solunskom bojištu. U SAD su vođe jugoslavenskog pokreta bile sasvim svjesne da ako ne budu znatnije sudjelovali Hrvati u Slovenci, ne će biti ništa od velikog broja dobrovoljaca, jer od oko 700.000 jugoslavenskih iseljenika Srba i Crnogoraca je bilo jedva 100.000. Zbog toga se raščlanjivalo i pokušavalo riješiti sva pitanja koja su bila uzrokom slaba odaziva Hrvata i Slovenaca u dobrovoljce. 8. lipnja 1917. pozvao je Niko Gršković članove Hrvatskog saveza u dobrovoljce. Odaziv Hrvata i Slovenaca ipak nije bio kao očekivan, jer premda u SAD jugoslavenska ideja nikad nije bila predstavljena kao negacija hrvatstva, srpstva i slovenstva, nego kao osnova za stvaranje federativne Jugoslavije, mnoštvo je Hrvata i Slovenaca sumnjalo da je iza svega toga krije plan za Veliku Srbiju, teza koju su podupirale utjecajne skupine hrvatskih i slovenskih svećenika te Narodni list, najraširenije hrvatske novine, a Grškovića su napadali da radi za slavosrpštinu.[3][4][5]

Gršković je bio odbornik londonskog Jugoslavenskog odbora, s time što je bio izraziti protivnik velikosrpskih koncepcija. Još nakon prvog svjetskog rata zalagao se za zajednicu južnoslavenskih naroda. Zadržavši svoj stav, bio je protivnik velikosrpskog hegemonističkog režima Kraljevine SHS.[1] Iako je bio protiv velikosrba, dio hrvatskog i slovenskog svećenstva u SAD nije imao razumijevanja za nj, optužujući ga čak za slavosrpštinu (Naša izjava 1916. - Izjava skupine hrvatskih i slovenskih svećenika u Americi).[6]

Od 1918. vodio je Jugoslavensku kancelariju u Washingtonu. Svećeničko je zvanje tad napustio te se je u potpunosti posvetio političkom radu i novinarstvu. [2]

U međuratnom je razdoblju rad usredotočio na unaprjeđenje društvenog i gospodarskog položaja hrvatskih iseljenika u SAD-u. Taj ga je rad zbližio s radničkim i socijalističkim pokretom, zbog čega su ga napadali s konzervativnog krila Narodne hrvatske zajednice (poslije Hrvatske bratske zajednice). [2]

Pridonio na novinarskom polju. Otkako je bio u Starčevićevoj Stranci prava djeluje u novinarstvu. Jedno je vrijeme uređivao stranački dnevnik Hrvat. Od 1895.–96. bio je fiktivnim vlasnikom i izdavačem gospićkoga pravaškog polumjesečnika Hrvat. [2] Izdavao je u SAD list Slobodu koji je kupio od N. Polića, poslije Hrvatsku slobodu. Uređivao je Zajedničar (prvi urednik ovog službenog glasila Hrvatske narodne zajednice, od 1909. do 1912.) i Hrvatski svijet u svojstvu glavnog urednika [1] te Hrvatsku zastavu.[7] Hrvatski svijet bio je dnevnik iz New Yorka, jedini hrvatski dnevnik u SAD (od 1917. Jugoslavenski svijet, a od 1921. Svijet). Jedno je vrijeme bio i vlasnikom, sve do svog povlačenja iz javnog života 1938. godine. Zbog vrsnosti polemike, umijeća kontaktiranja i razumijevanja, bio je cijenjen i kod svojih protivnika.[2] Gršković je ostao najslavniji urednik Zajedničara, među brojnim važnim urednicima ovog lista.[8]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Niko Gršković, Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 1. srpnja 2016.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 Srećko Ljubljanović (2002): Niko Gršković Hrvatski biografski leksikon LZMK. Pristupljeno 1. srpnja 2016.
  3. Veliki utisak kretanja naših ustaša u Londonu i Parizu, Hrvatski svijet, 1917.
  4. Ivan Čizmić: Dobrovoljački pokret jugoslavenskih iseljenika u SAD 1914-18., Historijski zbornik broj 23-24, 1970., str. 32-35
  5. Naša izjava 1916. - Izjava skupine hrvatskih i slovenskih svećenika u Americi
  6. Nasa izjava 1916 – Izjava skupine hrvatskih i slovenskih svećenika u Americi, Čuvalo.net,Pristupljeno 1. srpnja 2016.
  7. Niko Gršković, Hrvatski obiteljski leksikon LZMK. Pristupljeno 1. srpnja 2016.
  8. Vesna Kukavica: MEGA PROJEKT: Mladi američki Hrvati u Zagrebu - Tamburaški festival Kulturne federacije mladih - Hrvatske bratske zajednice Amerike, croatia.ch/HMI - Hrvatska matica iseljenika Zagreb . Pristupljeno 1. srpnja 2016.


Globe stub.svg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatske enciklopedije LZMK
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=23539
koji je klauzulom na stranici http://enciklopedija.lzmk.hr/o_portalu.aspx
označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0


Globe stub.svg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatskog biografskog leksikona LZMK
http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=28
koji je klauzulom na stranici http://hbl.lzmk.hr/
označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0


Globe stub.svg Napomena: Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatskog obiteljskog leksikona LZMK
http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=13559
koji je klauzulom na stranici http://hol.lzmk.hr/
označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0