Nikola IX. Frankapan

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Nikola IX. Frankapan Tržački (lat. Nicolaus de Frangepanibus) (?, 1584. - Beč, 16. ili 17. travnja 1647.), hrvatski knez i hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ban (1617.-1622.) iz velikaške obitelji Frankapan.

Životopis[uredi VE | uredi]

Sin je kneza Gašpara I. i kneginje Katarine Lenković. Obrazovanje je stekao na učilištima u Ljubljani i Italiji, a od 1603. godine je studirao kod isusovaca u Grazu, gdje boravi na dvoru nadvojvode Ferdinanda Habsburškog. Razvrgnuo je zaruke s Anom Marijom Erdödy i ostao neženja. Podijelom nasljedstva s braćom Vukom II. Krstom i Jurjem III. dobio je Bosiljevo, Zvečaj i Novi u Vinodolu.

Obnašao je dužnosti vojnog zapovjednika u Vojnoj krajini te je bio u stalnom sukobu s austrijskim časnicima, odbijajući naseliti Vlahe na frankapanskim imanjima. Bio je i u sukobu s Mlečanima zbog senjskih uskoka, te se 1614. godine odrekao dužnosti velikog senjskog kapetana. Međutim, kada su Mlečani napali frankapanske posjede u sukobu s uskocima, Nikola IX. je s braćom ratovao protiv Venecije na području Kvarnerskog primorja, Istre, Goričke i Furlanije.[1]

Godine 1616. kralj Matija imenovao ga je banom Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i zapovjednikom Banske krajine. Hrvatski sabor ga je 1619. godine imenovao konjičkim kapetanom Kraljevstva, a pokušavali su ga postaviti i za vojnog zapovjednika Hrvatske i Primorske krajine, čime bi ti dijelovi bili vraćeni pod ingerenciju hrvatskog bana i sabora, ali pokušaj je završio neuspjehom.[2]

Za vrijeme oružane pobune erdeljskog vojvode Gábora Bethlena, Nikola je bio na strani Habsburgovaca te je 1621. zauzeo Greben u Hrvatskom zagorju koji su držali Batthyányi. Sljedeće se godine , zbog pritužbi hrvatskog sabora, odrekao banske časti na kojoj ga je zamijenio njegov veliki suparnik knez Juraj V. Zrinski.[3]

Bilješke[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]