Njemački savez

Izvor: Wikipedija
Njemački savez
Deutscher Bund (njem.)
konfederacija

 

 

 

1815.1848.
1850.1866.

 

Grb Njemačkoga Saveza

Grb

Lokacija Njemačkoga Saveza
Lokacija Njemačkoga Saveza
Njemački savez na zemljovidu Europe 1815.
Glavni grad Frankfurt
Jezik/ci njemački, talijanski, češki, slovenski, poljski, hrvatski, francuski, nizozemski
Religija katoličanstvo, protestantizam
Politička struktura konfederacija
Predsjedništvo Austrijsko Carstvo (vođeće)
Savezno vijeće Bundesversammlung
Povijest novi vijek
 - Osnovan 8. lipnja
 - Proljeće naroda ožujak 1848.
 - Ponovno osnivanje 1850./1851.[1]
 - Praški mir 1866. 23. kolovoza
Stanovništvo
 - 1815. 21.000.000[2] 
 - 1865. otp. 34.000.000[3] 
Valuta reichsthaler, conventionsthaler, vereinsthaler
Danas dio Austrija
Belgija
Češka
Hrvatska
Italija
Lihtenštajn
Luksemburg
Nizozemska
Poljska

Ovaj članak dio je niza o
povijesti Njemačke

Rana povijest
Germanski narodi
Migracijsko razdoblje
Franačko Carstvo
Srednji vijek
Istočna Franačka
Kraljevina Njemačka
Sveto Rimsko Carstvo
Ostsiedlung
Kleinstaaterei
Stvaranje nacije
Rajnska konfederacija
Njemačka konfederacija i Zollverein
Revolucije u Njemačkoj 1848.
Sjevernonjemačka konfederacija
Ujedinjenje Njemačke
Njemački Reich
Njemačko Carstvo
Prvi svjetski rat
Weimarska Republika
Sarsko područjeGdanjskMemellandAustrijaSudeti
Treći Reich
Drugi svjetski rat
Njemačka poslije 1945.
Okupacija
Ostgebiete
Iseljavanje Nijemaca
Zapadna NjemačkaSaarIstočna Njemačka
Ponovno ujedinjenje Njemačke
Danas
Savezna Republika Njemačka
Ostale teme
Vojna povijest Njemačke
Teritorijalne promjene Njemačke

Njemačka konfederacija ili Njemački savez (njem. Deutscher Bund) (1815.1866.) imao je mirniji politički život Svetog Rimskog Carstva, iako je svoje postojanje okončao ratom. Nastanak ovog saveza povezuje se uz Bečki kongres na kome su donesene odluke o neuspostavljanju starog carstva na teritoriju današnje Njemačke, već da svaki od političkih činitelja dobije punu samostalnost. Broj je država i državica iz vojnih ili političkih razloga spao na oko trideset. U savez ulazi Austrija, a iz njega je izdvojena osamostaljena Belgija. Savez je uspostavljen kao veza i spoj njemačkih teritorija.

Nadležnosti su saveza bile male. Politički su se činitelji obvezali na zajedničku obranu i održavali su izvjestan broj zajedničkih tvrđava. Bilo je predviđeno i da se u slučaju rata formiraju određene zajedničke vojne postrojbe. To se dogodilo samo jednom, tijekom rata s Danskom oko Schleswig-Holsteina.

Zajedničko tijelo bila je Dieta, koja se sastajala u Frankfurtu pod nominalnim predsjedništvom austrijskog cara koji je još nosio carsku titulu, izvedenu iz statusa u staroj Njemačkoj. Zakoni koje je Dieta donosila bili su uglavnom vezani uz obranu. Miješanje u unutrašnje poslove država-članica niti je bilo ostvarivo, niti se pokušavalo. Ovaj je savez donekle održavala i carinska unija (Zollverein) koja je nastala 1834. godine na inicijativu Pruske.

Najburniji trenutak ovog obrambeno-gospodarskog saveza bila je revolucija 1848. godine kada su delegati u Frankfurtu, u nacionalnom zanosu, planirali preobražaj saveza u novo, liberalno-građansko njemačko carstvo. Taj pokret, tijekom koga i nastala današnja njemačka zastava, ugušio je pruski kralj koji je imao drugačije planove za ujedinjenje Njemačke.

Upravo ostvarivanje tih planova dovest će do kraja saveza. Boreći se za prevlast u njemačkome svijetu, Pruska i Austrija su 1866. godine zaratile, što je označavalo i kraj Saveza. Poslije pruske pobjede, nastat će Sjevernonjemačka konfederacija, pod pruskom dominacijom, koji će poslužiti kao neposredni uvod za konačno ujedinjenje Njemačke pet godina kasnije.

Pokazalo se da cilj ovoga saveza nije ni bio postizanje nekog čvršćeg jedinstva usuglašavanjem interesa. Željelo se produljiti neku tradiciju zajedničke njemačke države, a da se pritom ne mijenja činjenično stanje koje je karakterizirala nezavisnost ustava. Razlozi su bili povijesni i gospodarski jer je nesmetana trgovina između zemalja-članica bila od velikog značenja, napose za građansku klasu u usponu.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Deutsche Geschichte 1848/49.Inačica izvorne stranice arhivirana 18. listopada 2007., Meyers Konversationslexikon 1885. – 1892.
  2. Nipperdey, Thomas. 1996. Germany from Napoleon to Bismarck: 1800–1866. Princeton University Press. Princeton. str. 86. ISBN 069102636X
  3. Nipperdey, Thomas. 1996. Germany from Napoleon to Bismarck: 1800–1866. Princeton University Press. Princeton. str. 86. ISBN 069102636X

Vidi još[uredi | uredi kôd]