Novi Travnik

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Novi Travnik
Novi Travnik
Novi Travnik
Grb
Grb
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Flag of Central Bosnia Canton.gif Središnja Bosna
Vlast
 - Načelnik Refik Lendo (SDA)
Površina
 - Općina 232 km²
Stanovništvo (2013.)
 - Općina 23.832
 - Naseljeno mjesto 9.008
Vremenska zona +1 (UTC)
Poštanski broj 72290
Pozivni broj (+387) 030
Službena stranica www.novi-travnik.com
Zemljovid
Položaj općine Novi Travnik u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Novi Travnik u Bosni i Hercegovini

Novi Travnik je općina u središtu Županije Središnja Bosna na nadmorskoj visini od 516 metara. Od 1980. do 1992. nosila je ime Pucarevo po Đuri Pucaru. Općina, koja zauzima 232 km², ima 52 naseljena mjesta, organizirana u 17 mjesnih zajednica.

Općina je smještena najvećim dijelom u dolini rječice Grlonice, između planina Vilenice, Komara, Radovana i Vranice. Okružena je općinama: Travnik, Vitez, Fojnica, Uskoplje i Bugojno.

Povijest[uredi VE | uredi]

Po doseljenju Hrvata, područje je dio kraljevine Hrvatske, kao dio župe Plive. Kasnije se spominje kao dio Donjih Kraja, a od sredine 13. stoljeća i osnivanja banovine Slavonije, se dovodi u vezu s hrvatskom banovinom u Bosni. Nakon njenog pod osmanskom je vlašću do 1878. kada ga preuzima Austro-Ugarska. Nakon toga postaje dio države Slovenaca, Hrvata i Srba, kraljevine Jugoslavije (kao dio Vrbaske Banovine), Nezavisne Države Hrvatske, pa SR BiH.

Grad je utemeljen 1949. godine za radnike novoosnovane tvornice MMK "Bratstvo", kada biva nazvan Novi Travnik (prema obližnjem starom gradu Travniku). Prvotno se zvao Kasapovići prema obližnjem selu Kasapovićima. U novo naselje doselili su i stručnjaci iz cijele bivše države, iz Slovenije, Hrvatske i Srbije.[1]

1981. godine preimenovan je u Pucarevo, po Đuri Pucaru, partizanskom heroju iz II. svjetskog rata. Staro, izvorno ime Novi Travnik vraćeno je 1990. godine. U Domovinskom ratu u Novom Travniku djelovala je postrojba HOS-a Žigosani.[2][3]

Područje Središnje Bosne obuhvaćeno je velikosrpskim teritorijalnim pretenzijama prema prema planu Krajina-92 Banjolučkog korpusa JNA. Po njemu su ciljali zauzeti Jajce, Bugojno, Travnik i Kotor Varoš te Usoru i Žepče radi spajanja Teslića i uporišta na Ozrenu. Srednjobosanske hrvatske snage u toj su najosjetljivijoj fazi rata bile ključne u zaustavljanju srpskih paravojnih snaga na Komaru, Mravinjcu i Vlašiću. Tada je muslimansko vodstvo u Sarajevu mimo Hrvata radilo na aranžmanu s JNA pokušavajući ju pretvoriti u nekakvu vojsku BiH.

Od travnja 1992. godine pripadnici srpskih paravojnih snaga i JNA napadaju civilno pučanstvo Općine Travnika i ostale prostore Središnje Bosne. Zborno područje HVO Vitez na proljeće 1992. godine oslobodio je bez borbe vojarnu u Novom Travniku i drugdje po Srednjoj Bosni (Travnik, Busovača, Kiseljak, Vitez). Tek su za skladište oružja u Slimenima kod Travnika poduzeli oružanu akciju, pri čemu su poginula dvojica pripadnika HVO Vitez, a JNA je za osvetu iz zrakoplova raketirala Busovaču. Hrvati su tako uspostavili obranu.

Travnička brigada HVO-a i pripadnici postrojbi Zbornog područja HVO-a Vitez uspostavili su obrambene crte na padinama Vlašića u dužini od 60 kilometara. Odlučili su poduzeti akciju zauzimanja strateški važne kote Galice. 14. svibnja 1992. snage HVO oslobodile su strateški važnu kotu Galicu (1460 m), s koje se vidi Lašvanska dolina. Vojni i politički čelnici HVO Središnje Bosne pozvali su tadašnje muslimanske vojne čelnike da im se u toj operaciji pridruže. Nisu se pridružili i bila je to prva izdaja koje su počinile snage Armije BiH u Središnjoj Bosni.

Sutradan 15. svibnja velikosrpske snage su ih zarobile i pobile i to je bio prvi je masovni zločin kojeg su srpske paravojne snage počinile nad Hrvatima u Središnjoj Bosni. Nakon ovoga zločina srpske su paravojne snage napale i okupirale devet hrvatskih sela na području općine Travnik te protjerale 5000 Hrvata stanovnika tih sela. Nakon što je HVO zauzeo Galicu i prostore Vlašića, srpske su snage granatirale Travnik i Novi Travnik, kao i dijelove Zenice tijekom 1993., a čelnici bošnjačko-muslimanske vojske za to su optužili HVO.

Lipnja 1992. HVO je bez pomoći Armije BiH u susjednom Novom Travniku oslobodio tvornicu oružja Bratstvo. Tad je došlo do sukoba između HVO-a i Armije BiH jer su bošnjačko-muslimanski vojnici smatrali da im dio oružja pripada.[4] VOS SZ Hercegovina izvijestio je 8. svibnja 1992. da u Novom Travniku nije bio dobar odnos Hrvata i Muslimana, dok je u Travniku bio dobar. U Novom Travniku je pri osvajanju vojarne JNA i postavljanja zastave došlo je do velikog raskola između Hrvata i Muslimana i čak je prijetila opasnost da dođe do potpunog raskola, i raskol Taj raskol do davanja izvješća još nije bio uklonjen.[5]

U velikobošnjačkoj agresiji koja je slijedila nakon toga Armija BiH je zauzela južni i središnji dio općine, kao i sjeveroistok, dok je HVO zadržao nadzor nad većinom grada, samo ulica Kalinska i dio oko nje, nije bio pod nadzorom HVOa.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Novi Travnik


Stanovništvo općine Novi Travnik
godina popisa 1991.[6] 1981. 1971.
Hrvati 12.162 (39,59%) 10.548 (40,33%) 9.852 (43,12%)
Muslimani 11.625 (37,85%) 9.164 (35,03%) 8.200 (35,89%)
Srbi 4.097 (13,33%) 3.521 (13,46%) 4.129 (18,07%)
Jugoslaveni 2.132 (6,94%) 2.308 (8,82%) 301 (1,31%)
ostali i nepoznato 697 (2,26%) 613 (2,34%) 365 (1,59%)
ukupno 30.713 26.154 22.847

Novi Travnik (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Novi Travnik
godina popisa 1991.[6] 1981. 1971.
Srbi 3.200 (27,77%) 2.464 (29,08%) 2.897 (43,36%)
Muslimani 3.176 (27,56%) 1.783 (21,04%) 1.415 (21,17%)
Hrvati 2.751 (23,87%) 1.985 (23,42%) 1.778 (26,61%)
Jugoslaveni 1.887 (16,37%) 1.899 (22,41%) 275 (4,11%)
ostali i nepoznato 508 (4,40%) 342 (4,03%) 316 (4,72%)
ukupno 11.522 8.473 6.681

Popis 2013.[uredi VE | uredi]

Stanovništvo općine Novi Travnik
godina popisa 2013.[7]
Hrvati 11.002 (46,16%)
Bošnjaci 12.067 (50,63%)
Srbi 367 (1,54%)
ostali i nepoznato 396 (1,66%)
ukupno 23.832
Novi Travnik - naseljeno mjesto
godina popisa 2013.[7]
Hrvati 4.815 (53,45%)
Bošnjaci 3.624 (40,23%)
Srbi 329 (3,65%)
ostali i nepoznato 240 (2,66%)
ukupno 9.008

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Općinu Novi Travnik sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta[7]:

Balići, Bistro, Božići, Bučići, Budušići, Bugojčići, Bukvići, Čakići, Čehova, Dahovo, Donje Pećine, Duboko, Djakovići, Gornje Pećine, Hadžići, Has, Isakovići, Kasapovići, Kopila, Kovačići, Krnjića Potok, Lisac, Margetići, Monjići, Nević Polje, Nova Opara, Novi Travnik, Opara, Orašac, Pečuj, Petačići, Potočani, Pribilovići, Pričani, Rankovići, Rastovci, Rat, Reput, Ruda, Sebešić, Seona, Sinokos, Stojkovići, Šenkovići, Torine, Trenica, Trnovac, Turalići, Vejzovići, Vodovod, Zenepići i Zubići.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Mediji[uredi VE | uredi]

U Novom Travniku djelovala je do 2009. radijska postaja na hrvatskom jeziku Radiopostaja Novi Travnik, a od 2013. djeluje radijska postaja na hrvatskom jeziku Drukčiji radio.

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Hrvatski planinarski savez Janko Duić: Vilenica i Mravinjac, Hrvatski planinar, br. 5, 1976. str. 10108. (pristupljeno 1. prosinca 2018.)
  2. Braniteljski portal Novosti
  3. Portal dnevnih novosti - glasilo hrvatskih branitelja B.P/H.D./braniteljski-portal.hr DAMIR MARKUŠ KUTINA O RATU I POSTROJBAMA HOS-a – povijest nam ne smiju pisati neki koji sa tim nemaju veze VIDEO, 11. svibnja 2014. (pristupljeno 23. listopada 2018.)
  4. Dnevnik.ba Gloria Lujanović: FOTO: Obilježena 26. godišnjica masakra srpskih paravojnih snaga nad hrvatskim braniteljima na Vlašiću, 15. svibnja 2018. (pristupljeno 19. ožujka 2019.)
  5. Ratni dokumenti, Slobodanpraljak.com dokument Operativna zona Srednja Bosna - Zborno područje Vitez, preuzeto 17. ožujka 2018.
  6. 6,0 6,1 Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  7. 7,0 7,1 7,2 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 23. srpnja 2020.
  8. Novabila.info Talentiranom Karlu Šimičiću 1.000 KM mjesečno iz općinskog proračuna, 14. ožujka 2019. (pristupljeno 19. ožujka 2019.)
  9. Dnevnik.ba Jurija Brnada: Fotografija Nikole Franjića među 50 najboljih na izložbi u Londonu: "Nema uspjeha bez ljubavi prema poslu", 1. ožujka 2017. (pristupljeno 25. ožujka 2019.)
  10. Družba Kćeri Božje ljubavi Naše zajednice (pristupljeno 6. lipnja 2017.)
  11. (boš.) Travnik-grad.info travnik-grad: 13. Festival “Dok teče Lašva” 6. oktobra u Novom Travniku , 4. listopada 2017. (pristupljeno 23. listopada 2018.)

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]