Nuklearna elektrana Emsland

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Nuklearna elektrana Emsland
Nuklearna elektrana Emsland
Nuklearna elektrana Emsland
Osnovni podaci
Zemlja Njemačka
Operator KKW Lippe-Ems
Početak izgradnje 10. kolovoza 1982.
Prva kritičnost 1988.
Spajanje na mrežu 1988.
Početak rada 20. lipnja 1988.
Završetak rada 1988.
Status u normalnom radu
Reaktor
Isporučitelj Siemens
Vrsta reaktora Tlačni reaktor PWR
Aktivni reaktori 1 x 1 363 MW
Izgrađeni reaktori 1 x 1 363 MW
Reaktori u izgradnji
Otkazani reaktori
Planirani reaktori
Snaga
Snaga 1 363 MW
Isporučena energija u godini 11 148 GWh
Prosječna isporučena energija (zadnjih 5 godina) 198 829 GWh (do 2008.)
Dodatni podaci
rwe.com
Izvođač
Cijena
Trajanje licence 2021.

Nuklearna elektrana Emsland je nuklearna elektrana u okrugu Emsland, u njemačkoj saveznoj pokrajini Donja Saska. U blizini se nalazi Nuklearna elektrana Lingen, koja je zatvorena. Jedan nuklearni reaktor (tlačni reaktor PWR) ima 193 nuklearna gorivna elementa ili ukupno 103 tone nuklearnog goriva. Operator Nuklearne elektrane Emsland je tvrtka RWE Power AG. On se smatra najsigurnijim nuklearnim reaktorom u Njemačkoj, iako je i on imao čitav niz nezgoda i kvarova, što se vidi iz donje tablice:

INES ljestvica [1] 2011 2010 2009 2008 2007 2006
INES 0 2 5 8 1 9 7
INES 1 0 0 0 0 0 0

Tehnički podaci o nuklearnom reaktoru[uredi VE | uredi]

Nuklearni reaktor [2] Vrsta reaktora Nazivna
snaga
Maksimalna
snaga
Gradnja
započela
Spojen na
elektroenergetski
sustav
Prisutan na
tržištu
Zatvaranje
Emsland (KKE) tlačni reaktor PWR 1 329 MW 1 400 MW 10. kolovoza 1982. 19. travnja 1988. 20. lipnja 1988. (2021.) [3]

Njemačka odluka o prijevremenom zatvaranju svih nuklearki do 2022.[uredi VE | uredi]

Model Nuklearne elektrane Emsland.
Rashladni toranj visok 152 metra.

Njemačka je vlada 30. svibnja 2011. objavila svoju odluku o zatvaranju svih 17 nuklearnih elektrana do 2022. Ista je vlada odmah nakon nesreće u nuklearnoj elektrani Fukushima I zatvorila, tada privremeno, 7 najstarijih nuklearki koje su po dizajnu slične Nuklearnoj elektrani Fukushimi Daiichi (kipući reaktor). Trenutno je obustavljena i osma nuklearka, a najkasnije do 2021. plan je zatvoriti narednih 6 te zadnje 3 godinu poslije.

Službenu izjavu o zatvaranju prati i najava velikih promjena u njemačkom elektroenergetskom sustavu, smanjivanje potrošnje električne energije za 10 % i jasno još veće oslanjanje na obnovljive izvore energije u iznosu od 35 % do 2022. Premda je ovo više nego tehnički izazovno, jer Njemačka već vrlo racionalno troši električnu energiju i ima natprosječno veliki udio korištenja varijabilne i slabo predvidive energije vjetra i Sunca, to je vjerojatno moguće izvesti, ali ostaje za vidjeti uz koju cijenu. Ne samo da će ovime Njemačka imati značajno skuplju električnu energiju, nego je vrlo izvjesno da će trebati uvoziti značajne količine električne energije iz nuklearki u Francuskoj, elektrana na ugljen iz Poljske ili će sama morati graditi dodatne fosilne izvore (time se dakle ponašati upravo suprotno kako svojoj antinuklearnoj orijentaciji, tako i nastojanju da se smanji emisija stakleničkih plinova). Jasno je da će time utjecati i na porast cijene električne energije u regiji. Austrija i Italija su poznate nenuklearne zemlje koje uvoze električnu energiju proizvedenu u nuklearkama susjednih zemalja. Njemački planovi da smanji 40 % emisije CO2 do 2020. ovime za jedne izgledaju realniji, a za druge posve neostvarivi.

Nuklearne elektrane su 2010. proizvele 22 %električne energije u Njemačkoj, a obnovljivi izvori energije 17% (ostalo su fosilni izvori s dominacijom ugljena). Dodatno povećanje udjela obnovljivih izvora energije na 35% se planira korištenjem energije vjetra, Sunca, hidroenergije, geotermalne energije i biomase iz otpada. Problem za sebe, ekonomski i tehnički, predstavlja činjenica da je većina vjetroelektrana na sjeveru, a industrija i nuklearke na jugu. [4] [5]

Antinuklearni prosvjedi[uredi VE | uredi]

Dana 14. ožujka 2011. je nekoliko desetaka tisuća ljudi formiralo ljudski lanac između Nuklearne elektrane Neckarwestheim i Stuttgarta, na prosvjedu kojim su pozivali na zatvaranje te elektrane. Više od 100 000 ljudi sudjelovalo je u antinuklearnim prosvjedima, kojima su pozivali na zatvaranje nuklearnih centrala zbog dramatičnih zbivanja u Japanu, u više od 450 gradova. Prosvjednici smatraju da nijedna od 17 nuklearnih elektrana u Njemačkoj ne bi trebala dobiti radnu dozvolu zbog sigurnosti. [6]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. http://www.rwe.com/web/cms/mediablob/en/1365522/data/594840/4/rwe/responsibility/cr-reports/blob.xls
  2. Power Reactor Information System der Internationale Atomenergieorganisation (IAEO)]: „Germany, Federal Republic of: Nuclear Power Reactors“ (englisch)
  3. tagesschau.de: Regierung beschließt Atomausstieg
  4. [1] "Njemačka odluka o prijevremenom zatvaranju svih nuklearki do 2022.", Hrvatsko nuklearno društvo, www.nuklearno-drustvo.hr, 2011.
  5. [2] "Njemačka zatvara sve nuklearke do 2022.", Vjesnik, www.vjesnik.hr, 2011.
  6. [3] "Protestors block nuclear power plant entrance"