Očenašica
| Očenašica | |
|---|---|
 M. azedarach | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Sapindales |
| Porodica: | Meliaceae |
| Potporodica: | Melioideae |
| Tribus: | Melieae |
| Rod: | Melia L., 1753 |
| Baze podataka | |
Očenašica (melika, melija, lat. Melia), maleni biljni rod iz porodice jasenjačevki (Meliaceae) kojoj pripadaju dvije[1] ili tri vrste listopadnog korisnog drveća, od kojih su poznate očenašica ili melika perasta (Melia azedarach) i Melia volkensii, afrička vrsta iz Etiopije, Somalije, Kenije i Tanzanije.
Očenašica je raširena danas širom svijeta jer je uvezena u brojne države, a podrijetlom je iz južne i istočne Azije. Ime roda Melia dolazi od istoimene riječi melia, u značenju jasen, a zbog sličnosti njegovih listova s jasenovim.
Očenašica naraste do 12 metara visine. Listovi su naizmjenični, nazubljeni, dugi do 50 cm, a nalaze se na dugim peteljkama. Cvjetovi su dvospolni i mali, svjetloljubičastih latica. Plod je otrovna koštunica, blijedosmeđe boje.[2]
Drvo očenašica koristi se za izradu namještaja i puhačkih glazbala, dok se ekstrakti od listova i cvjetova koriste kao prirodni pesticidi.
Od oko 45 vrsta svega su tri priznate.
- Melia azedarach L.
- Melia dubia Cav.
- Melia volkensii Gürke
- ↑ Catalogue of Life: 2019 Annual Checklist Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. siječnja 2020. (Wayback Machine) Pristupljeno 10. siječnja 2020.
- ↑ Priroda i biljke 17. lipnja 2017