Oštra Luka

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Oštra Luka. Za naselje u općini Donji Žabar, BiH, pogledajte Oštra Luka (Donji Žabar, BiH).
Oštra Luka
Oštra Luka
Oštra Luka
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of the Republika Srpska.svg Republika Srpska
Vlast
 - Načelnik Dragan Stanar
Površina
 - Općina 232,4 km²[1]
Stanovništvo (2013.)
 - Općina 2.786
 - Naseljeno mjesto 782
Službena stranica opstinaostraluka.org
Zemljovid
Položaj općine Oštra Luka u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Oštra Luka u Bosni i Hercegovini

Oštra Luka je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Sanski Most ušao je u sastav Federacije BiH. Od područja koje je ušlo u sastav Republike Srpske formirana je općina Oštra Luka. Ranije je nosila naziv Srpski Sanski Most', ali u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH od 22. rujna i 27. veljače 2004. godine naziv je proglašen neustavnim, te se zamjenjuje nazivom Oštra Luka.[2]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popisi 1971. - 1991.[uredi VE | uredi]

Oštra Luka (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Oštra Luka
godina popisa 1991.[3] 1981. 1971.
Srbi 778 (92,84%) 577 (66,55%) 743 (97,89%)
Hrvati 32 (3,81%) 28 (3,22%) 8 (1,05%)
Muslimani 7 (0,83%) 10 (1,15%) 4 (0,52%)
Jugoslaveni 17 (2,02%) 252 (29,06%) 3 (0,39%)
ostali i nepoznato 4 (0,47%) 0 1 (0,13%)
ukupno 838 867 759

Popis 2013.[uredi VE | uredi]

Stanovništvo općine Oštra Luka
godina popisa 2013.[4]
Srbi 2.580 (92,61%)
Hrvati 160 (5,74%)
Bošnjaci 23 (0,83%)
ostali i nepoznato 23 (0,83%)
ukupno 2.786
Oštra Luka - naseljeno mjesto
godina popisa 2013.[4]
Srbi 764 (97,70%)
Hrvati 16 (2,05%)
Bošnjaci 0
ostali i nepoznato 2 (0,26%)
ukupno 782

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Općinu Oštra Luka sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[4]

Batkovci, Budimlić Japra, Donja Kozica, Donja Tramošnja, Duge Njive, Garevica, Gornja Kozica, Gornja Tramošnja, Hadrovci, Halilovci, Hazići, Koprivna, Marini, Mrkalji, Oštra Luka, Ovanjska, Podvidača, Sasina, Slatina, Stara Rijeka, Škrljevita, Trnova, Usorci i Zenkovići.

Navedena naseljena mjesta su do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bila u sastavu općine Sanski Most koja je ušla u sastav Federacije BiH.

Povijest[uredi VE | uredi]

Ovaj prostor u srednjem vijeku naseljavaju Hrvati i nalazi se u sastavu kraljevine Hrvatske, a kasnije je i dio Sanske županije i biskupije.
U 14. stoljeću područjem gospodare moćni knezovi Blagajski-Babonići, a početkom 15. ga kraće vrijeme kontrolira Hrvoje Vukčić Hrvatinić.
U 16. stoljeću područje pada pod osmanlijsku vlast, pod kojom i ostaje do Berlinskog kongresa 1878., kada ga okupira i 1908. aneksira Austro-Ugarska. Nakon toga je dio države Slovenaca, Hrvata i Srba, pa kraljevine Jugoslavije, kao dio Vrbaske banovine, pa Nezavisne Države Hrvatske, pa SR BiH.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • mons. Marko Kamenjaš, hrv. katolički svećenik iz BiH, visoki crkveni dužnosnik

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Opšti podaci, opstinaostraluka.org, preuzeto 28. veljače 2020.
  2. (boš.) Klix.ba M. N. : Kako su rat i politika krojili nazive bh. gradova: Od Srbinja do Uskoplja 5. studenoga 2017. ) (pristupljeno 30. prosinca 2019.)
  3. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  4. 4,0 4,1 4,2 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 28. veljače 2020.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Oštra Luka koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Oštra Luka treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.