Oštra Luka
Ovo je glavno značenje pojma Oštra Luka. Za naselje u općini Donji Žabar, BiH pogledajte Oštra Luka (Donji Žabar, BiH).| Oštra Luka | |
|---|---|
 | |
| Država |  Bosna i Hercegovina
|
| Entitet |  Republika Srpska
|
| Vlast | |
| - Načelnik | Dragan Stanar |
| Površina | |
| - Općina | 232,4 km²[1] |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - Općina | 2.786 |
| - Naseljeno mjesto | 782 |
| Službena stranica opstinaostraluka.org | |
| Zemljovid | |
 Položaj općine Oštra Luka u Bosni i Hercegovini | |
Oštra Luka je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine
Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Sanski Most ušao je u sastav Federacije BiH. Od područja koje je ušlo u sastav Republike Srpske formirana je općina Oštra Luka. Ranije je nosila naziv Srpski Sanski Most', ali u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH od 22. rujna i 27. veljače 2004. godine naziv je proglašen neustavnim, te se zamjenjuje nazivom Oštra Luka.[2]
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Popisi 1971. – 1991.[uredi | uredi kôd]
Oštra Luka (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi | uredi kôd]
| Oštra Luka | ||||||
| godina popisa | 1991.[3] | 1981. | 1971. | |||
| Srbi | 778 (92,84%) | 577 (66,55%) | 743 (97,89%) | |||
| Hrvati | 32 (3,81%) | 28 (3,22%) | 8 (1,05%) | |||
| Muslimani | 7 (0,83%) | 10 (1,15%) | 4 (0,52%) | |||
| Jugoslaveni | 17 (2,02%) | 252 (29,06%) | 3 (0,39%) | |||
| ostali i nepoznato | 4 (0,47%) | 0 | 1 (0,13%) | |||
| ukupno | 838 | 867 | 759 | |||
Popis 2013.[uredi | uredi kôd]
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Naseljena mjesta[uredi | uredi kôd]
Općinu Oštra Luka sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[4]
Batkovci, Budimlić Japra, Donja Kozica, Donja Tramošnja, Duge Njive, Garevica, Gornja Kozica, Gornja Tramošnja, Hadrovci, Halilovci, Hazići, Koprivna, Marini, Mrkalji, Oštra Luka, Ovanjska, Podvidača, Sasina, Slatina, Stara Rijeka, Škrljevita, Trnova, Usorci i Zenkovići.
Navedena naseljena mjesta su do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bila u sastavu općine Sanski Most koja je ušla u sastav Federacije BiH.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Ovaj prostor u srednjem vijeku naseljavaju Hrvati i nalazi se u sastavu Hrvatskog Kraljevstva, a kasnije je i dio Sanske županije i biskupije.
U 14. stoljeću područjem gospodare moćni knezovi Blagajski-Babonići, a početkom 15. ga kraće vrijeme kontrolira Hrvoje Vukčić Hrvatinić.
U 16. stoljeću područje pada pod osmanlijsku vlast, pod kojom i ostaje do Berlinskog kongresa 1878., kada ga okupira i 1908. aneksira Austro-Ugarska. Nakon toga je dio države Slovenaca, Hrvata i Srba, pa kraljevine Jugoslavije, kao dio Vrbaske banovine, pa Nezavisne Države Hrvatske, pa SR BiH.
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- mons. Marko Kamenjaš, hrv. katolički svećenik iz BiH, visoki crkveni dužnosnik
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Opšti podaci, opstinaostraluka.org, preuzeto 28. veljače 2020.
- ↑ (boš.) Klix.ba M. N. : Kako su rat i politika krojili nazive bh. gradova: Od Srbinja do Uskoplja 5. studenoga 2017. ) (pristupljeno 30. prosinca 2019.)
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ a b c 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 28. veljače 2020.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Oštra Luka koji govori o bosanskohercegovačkoj općini: Oštra Luka treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
| |||||