Oannes

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Oannes je prema mezapotamijskim legendama bilo biće polu-čovjek polu-riba koje je izašlo iz mora i dalo ljudima razna napredna znanja iz graditeljstva, agrokulture, pisma i nekih ostalih polja znanosti. Oannes je kasnije postalo štovano kao božanstvo. U današnje doba neki znanstvenici gledaju na Oannesa kao neko vanzemaljsko biće i susret s njim kao paleokontakt, dok drugi na to sve gledaju kao legendu.

Izvori[uredi VE | uredi]

Babilonski svećenik boga Marduka, astronom i povjesničar Beros u prvom svesku svoje Babilonske Povijesti, napisane na grčkom jeziku u 3. stoljeću pr. Kr., donosi sumersko-akadsku predaju o utemeljenju prve visokorazvijene kulture u južnoj Mezopotamiji prije više od 400 tisuća godina, kada je u Eridu, najstarijem sumerskom svetom gradu, "sišlo prvo kraljevstvo s Neba".

U drevnoj mezopotamskoj mitologiji, koja je u Berosovo doba bila zabilježena klinastim pismom na glinenim pločicama brižno pohranjenim u velikoj biblioteci babilonskog hrama, spominje se neko vodozemno (amfibijsko) biće obdareno razumom, imenom Oannes, ili kraće Oe. Ono je prije mnogo tisućljeća, zajedno sa svojim drugovima, jednog dana izašlo iz Eritrejskog mora (današnje Arapsko more) na kopno. Ono je izgledom bilo pola-čovjek pola-riba i bilo je vođa "ljudi-riba". To je neobično inteligentno vodozemno biće govorilo čistim i razgovijetnim ljudskim glasom. Sudeći po tom slikovitom opisu to bi mogao biti neki izvanzemaljac reptilske rase čije je tijelo, umjesto kožom, prekriveno ljuskama poput ribljeg tijela. Prema izvornom Berosovu zapisu, koji je još davno izgubljen, ali ga je, srećom, u svome povijesnom djelu djelomično naveo grčki erudit i pisac Povijesti Aleksandar Polihistor, Oannes je opisan ovako:

Wikicitati Prve se godine pojavila, iz onog dijela Eritrejskog mora koji graniči s Bauonijom, neka životinja obdarena razumom koja se zvala Oannes. Prema Apolodorovu izvještaju, cijelo je tijelo te životinje nalikovalo na riblje tijelo; Pod ribljom je glavom imalo još jednu (ljudsku) glavu, a i noge, slične čovječjima, dodane ribljem repu. Osim toga, glas i govor bili su joj razgovijetni i čovječji; njena se slika sačuvala do dana današnjeg. To je biće danju razgovaralo s ljudima, ali nije u tom razdoblju ništa jelo. Dalo im je osnovno znanje, nauke i sve vrste umjetnosti; naučilo ih je graditi osnivati hramove, sastavljati zakone, i objasnilo im je načela geometrije. Tumačilo im je kako se može razlikovati zemaljsko sjemenje i pokazalo kako se beru plodovi. Ukratko, poučilo ih je svemu što je moglo ublažiti način života i humanizirati ljudski rod. Njegove su pouke bile tako univerzalne da od tada nije dodano nikakvo bitno poboljšanje. Kad bi zašlo sunce, to bi biće opet uronilo u more i provelo cijelu noć u dubini, jer je bilo vodozemno. Nakon toga su se pojavile i druge životinje poput Oannesa; Beros obećava da će izvijestiti o njima kad prijeđe na povijest kraljeva.
()

Tijekom čitave svoje neobično duge prošlosti drevni narodi Mezopotamije štovali su kao bogove inteligentna vodozemna bića predvođena Oannesom, koja su smatrali osnivačima babilonske kulture i civilizacije, i podizali su im u znak zahvalnosti brojne hramove ukrašene golemim kipovima. U Starom zavjetu legendarni Oannes spominje se čak tri puta kao filistejsko-semitski poganski bog Dagon (Dagan) koji je u sinagogi u Dura-Europusu prikazan kipom čovjeka s ribljim repom.

Bog Dagon je legendarni izumitelj pluga i otac boga Baala. Štovanje njegova kulta datira iz sredine trećeg tisućljeća pr. Kr. Dagon kasnije postaje bogom-zaštitnikom vegetacije i poljodjelstva, jer je izronio iz slatkih voda što se kriju u utrobi Majke Zemlje te potiču i podržavaju rast vegetacije.

Valja istaći da se ta drevna sumerska predaja o Oannesu, u pogledu njegova opisa i misionarskog djelovanja, začuđujuće dobro podudara u više elemenata sa sličnom predajom tisućama kilometara udaljenog zapadnoafričkog naroda Dogon koji u svojoj neobično bogatoj mitologiji također spominje neka inteligentna vodozemna bića - "svemirske nadziratelje" -predvođena Nommouom. Ta su bića prije više tisućljeća velikom nebeskom arkom prispjela iz svemirskih dubina kako bi na Zemlji, opustošenoj kataklizmom Atlantide i općim potopom, ponovo utemeljili civilizaciju.

Svjetski poznati američki znanstvenik i publicist dr. Carl E. Sagan (1934.-1996.) drži da su drevne predaje o Oannesu i Nommouu po svome značenju znatno više od puke maštarije drevnih naroda. S tim u vezi on je kazao sljedeće:

Wikicitati Priče poput Legende o Oannesu zaslužuju da se mnogo kritičnije ispitaju nego što je to do sada bilo učinjeno.
()

U popularnoj kulturi[uredi VE | uredi]

U jednoj epizodi znanstveno fantastične serije SG-1 u epizodi "Fire and Water" (1. sezona, 13. epizoda) tim znanstvenika odlazi na vodeni planet Oannes na kojemu živi drevni vanzemaljac koji je bio u rodu s nekadašnjim bićem koje je bilo na Zemlji da pomogne Zemljanima u borbi protiv Goa'ulda.