Obelisk Boboli
Obelisk Boboli, prije nazvan tal. Obelisco Mediceo, je drevnoegipatski granitni obelisk, koji je u 18. stoljeću premješten iz Rima u Firencu, gdje je postavljen u vrtovima Boboli.
_-_BEIC_6328832.jpg)
Granit od kojeg je isklesan obelisk potječe iz Asuana, a natpisi su posvećeni Atumu, božanstvu grada Heliopolisa. Sumnja se da je prvi put podignut u tom gradu za vrijeme vladavine Ramzesa II. U prvom stoljeću nove ere, Domicijan ga je prenio u Rim i postavio u Izidin hram na Marsovom polju, zajedno s tri druga obeliska koja se još uvijek nalaze u Rimu: obeliskom kod Spomenika palima u Dogaliju, obeliskom na Piazzi Panteona i obeliskom ispred Svete Minerve.
U šesnaestom stoljeću, kardinal Ferdinand I. de' Medici kupio je 6 metara visok obelisk u Rimu i postavio ga u vrtove Ville Medici. Kada je veliki vojvoda Petar Leopold od Lorene postao veliki vojvoda Toskane, prenio je u Firencu mnoga umjetnička djela iz Ville Medici. Godine 1788. premjestio je obelisk, koji je težio 9000 kilograma, putujući prvo u Livorno, a zatim kopnom do Firence. Putovanje je trajalo četiri mjeseca. Također je premjestio starorimski bazen od granita koji je bio povezan s obeliskom u Villi Medici.
Podignut je blizu središta Amfiteatra vrtova Boboli 1790. godine, duž glavne osi koja vodi od palače. Godine 1840. granitni bazen, za koji se izvorno smatralo da potječe od Alessandrinskih termi pronađenih na Marsovom polju u Rimu, također je uključen ispred obeliska. Aranžman je dizajnirao Pasquale Poccianti.[1] Obelisk je na vrhu pozlaćene kugle, a na podnožju se nalaze četiri kornjače. Oba ova dodatka bila su prisutna u Rimu.
Ispod tradicionalnog solarnog krilatog skarabeja na vrhu obeliska možete pročitati ime i ime Ramzesa II., od kojeg je obelisk podignut. Unosi, koji su njegovi naslovi, glase: "Veliki majstor, moćan u svim zemljama, kralj, sin Tumov i inteligentan sin Atumov." Kralja Tum i Ra također nazivaju "voljenim", a to pokazuje da je obelisk izravno iz Heliopolisa, grada "Sunca" (Ra).[2]
- Litta Maria Medrano (ur.), Vrtovi Boboli, Banca Toscana, 2003.
- John Henry Parker "Dvanaest egipatskih obeliska u Rimu: njihova povijest objašnjena prijevodima natpisa na njima" (1879.)
- ↑ Bessarione, Volume 9, by Cardinal Niccolo Marini, pp. 410-415.
- ↑ Niccolo Marini, str. 415–419. Prijevod pronađen u članku na talijanskom.