Obični bagrem

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Obični bagrem
Cvjetovi i lišće bagrema
Cvjetovi i lišće bagrema
Status zaštite

Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Fabales
Porodica: Fabaceae
Potporodica: Faboideae
Rod: Robinia
Vrsta: R. pseudoacacia
Dvojno ime
Robinia pseudoacacia
L.
Područje života
Sinonimi
Robinia pringlei Rose

Robinia pseudacacia L. [varijanta]
Robinia pseudoacacia f. oswaldiae Oswald
Robinia pseudoacacia var. pseudoacacia
Robinia pseudoacacia var. rectissima Raber

Obični bagrem (mirisavi bagrem, lat. Robinia pseudoacacia) poznat pod pogrešnim nazivom i kao akacija ili agacija je bjelogorična vrsta drveća iz porodice mahunarki (lat. Fabaceae).

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Potječe iz jugoistočnog dijela SAD-a, ali se proširio na Sjevernu Ameriku, Europu i Aziju. U nekim područjima se smatra invazijskom vrstom. U Europu je prenesen 1601. godine. U privatnim šumama kontinentalne Hrvatske je jedna od najraširenijih vrsta drveća. Voli pjeskovita tla. Šumari ga koriste u zasadima za zaštitu od erozija.

Izgled[uredi VE | uredi]

Raste u visinu do 25 m, a u debljinu do 90 cm. Kora je starijeg debla uzdužno izbrazdana. Izbojci su bridasti i goli. Palistići se pretvaraju u jake bodlje, oko 2 cm duge, uglavnom ravne, na bazi proširene i drvenaste. One su na svakoj strani pupa po jedna. List se sastoji od 9 do 25 eliptičnih, slabije dlakavih 3-5 cm dugih listića. Cvjetovi su bijeli i mirisavi, u grozdovima dugim 20 cm. Cvjeta u svibnju, poslije listanja. Mahuna je do 10 cm duga i gola, ima 4 do 10 sjemenki. Supke su ovalne. Optimalna zrelost se postiže oko 30 godine života. Drvo je žuto-smeđe boje i tvrdo, odlično je za ogrijev, gori polako, s jedva vidljivim dimom i postiže visoke temperature gorenja. Drvo je odlično i za izradu različitih predmeta. Zbog flavonoida, bagremovo drvo može preživjeti i 100 godina pod zemljom.

Podvrste[uredi VE | uredi]

Priznate su 3 podvrste, to su:

Bagremov med[uredi VE | uredi]

Bagremov med izrazito je svijetle žute boje, blaga ugodna mirisa i okusa, lagan i ukusan, preporučuje se djeci i rekonvalescentima. Zbog svojih osobina ubraja se u najcjenjenije vrste meda. Mjesecima ostaje u tekućem stanju i vrlo sporo kristalizira, zato što u sastavu sadrži više fruktoze od glukoze. Same pčele dobro i uspješno prezimuju, ako im se osigura zimovanje na bagremovu medu. Preporuča se uzimanje s čajem od kamilice, jer se tako pojačava djelovanje meda i čaja. Također je preporučljivo uzimanje navečer prije spavanja. Jakih i obilnih bagremovih paša za pčele nalazimo gotovo u svim kopnenim krajevima Hrvatske u kojima je nekad sađen ili se proširio prirodnim putem kao vrlo prilagodljiva biljka.

Toksičnost[uredi VE | uredi]

Svi dijelovi bagrema su otrovni, osim cvjetova. Kora je posebno otrovna. Posebno je otrovan za konje i perad. Ako konj pojede dijelove bagrema, nakon sat vremena, javljaju se simptomi proljeva, slabosti, srčane aritmije, abdomenalni bolovi i depresija. Potrebno je hitno pozvati veterinara.

Uporaba[uredi VE | uredi]

Od cvjetova se u Rusiji radi vino i marmelada. Cvjetovi se mogu umočiti u tijesto za palačinke i pržiti (kao i cvijetovi bazge). Ne jede se stabljika.

Koristi se i kao ljekovita biljka (kora,listovi cvjetovi),posebno za gastritis,povišenu kiselinu,čir na želucu.

Sastav[uredi VE | uredi]

Kora i cvjetovi sadrže robinin ( do 3,6 %).Cvjetovi sadrže i akacin,bikrobin,bikvercitin,eterično ulje( po sastavu linalon,terpineol,heliotropin,indol,antranilova kiselina).Drvo sadrži flavonoide robinetin,dihidrorobinetin,fizetin,robtin,robtein,butein,likvartigenin i druge.Listovi sadrže glikozide siringin i indikan,vitamin A,askorbinsku kiselinu,flavonoide,taninske tvari.[1]

Galerija[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Obični bagrem.
  1. Putirskij,I.N.,Prohorov,V.N. Universalnaja enciklopedija lekarstvenih rastenij,Moskva 2000.,str.50