Oblikovanje obavijesti

Oblikovanje obavijesti je definirano kao umijeće i vještina osmišljavanja i pripreme obavijesti (informacija) tako da su ljudima dostupne, i da ih mogu koristiti djelotvorno i učinkovito.

Oblikovanje obavijesti se često smatralo sinonimom grafičkog oblikovanja (dizajniranja), pa se i danas podučava na nekim od tečajeva grafičkog dizajniranja.
Jedna od prvih uporaba ovog termina bila je u savjetništvu za grafičko oblikovanje u Londonu, Pentagram, kad se termin koristio 1970. označavajući grafičko oblikovanje razlikujući ga od proizvoda drugih vrsta oblikovanja. Od tada, termin se isključivo koristi za grafičko oblikovanje koje ima svrhu prikazivanja učinkovitih i shvatljivih obavijesti, a ne samo atraktivnih korisnicima.

Tijekom 80ih oblikovanje obavijesti počelo je uključivati odgovornost za sadržaj i jezik poruka, i veću ulogu za testiranje korisnika i istraživanja nego što je to bilo svojstveno tradiconalnom, matičnom grafičkom oblikovanju.

Stručnjaci za oblikovanje obavijesti koji imaju iskustva u profesionalnom pisanju ponekad polje nazivaju 'oblikovanje dokumenata', posebice u SADu.
Termin informacijaska grafika koriste primarno oni koji se bave dijagramima i prikazivanjem kvantitativnih obavijesti.

U računalnoj znanosti i informacijskoj tehnologiji, oblikovanje obavijesti je ponekad «grub» sinonim ( ne neophodno iste discipline) za informacijsku arhitekturu, oblikovanje informacijskih sustava, baza podataka ili strukture podataka, što uključuje i oblikovanje obavijesti te proces analize.

Povijest

Oblikovanje obavijesti se vjerojatno pojavilo s čovjekovom prvim pokušajem da ostvari komunikaciju. Rani primjeri modernog oblikovanja obavijesti uključuju mape mjesta Johna Snowa, koje su pokazivale lokaciju izvora kolere 1850. u Londonu, te dijagram Charlesa Josepha Minarda iz 1861. koji je oslikavao Napoleonov vojni pohod na Rusiju 1812., i «Međunarodni slikovni jezik» Otta Neuratha 1930ih.

Charles Minardov grafik Napoleonovog pohoda

Termin ‘oblikovanje obavijesti’ pojavio se kao multidisciplinarno područje proučavanja 1970ih. Neki grafički stručnjaci su počeli koristiti termin, što je bilo u konsololidaciji s publikacijom časopisa Information Design Journal 1979. Tijekom kasnih 60ih i 70ih, Journal of Typographic Research (preimenovan u Visible Language) objavljivao je istraživanja u širem rasponu tema informacijskog oblikovanja nego što samo ime časopisa sugerira. Urednik ovog magazina, Merald Wrolstad, sudjelovao je u organizaciji serije konferencija o procesuiranju Visual Language (Vizualnog Jezika), koje su okupile stručnjake za oblikovanje, psihologe, lingviste i inženjere sučelja. Održavanje drugih multidisciplinarnih konferencija uključivalo je Easterby & Zwanga (1984.) i Duffy & Waller (1985.). Schriver (1997) ima povijest s pojavom oblikovanja obavijesti (tekst mora biti čitljiv i sažet).

Pozornost (interes) javnosti

Pozornost koju stručnjaci za oblikovanje obavijesti dobivaju od javnosti može biti veoma velika (na primjer, znaci na aerodromu su za svakoga), ili vrlo određeni – informacijski proizvodi poput telefonskog računa mogu biti privatni i namijenjeni za individualnu uporabu koristeći se tehnikama i tehnologijom segmentacije tržišta i upravljanja obavijestima, sličnih onima u direktnom marketingu.

Zajednička karakteristika projekata za oblikovanje obavijesti je nastojanje stvaranja uzajamnog povjerenja korisnika i vještaka za oblikovanje obavijesti. Vještaci su podložni povećanoj odgovornosti, s obzirom na to da se korisnici oslanjaju na pouzdanost obavijesti.
To znači da oni moraju imati određeni utjecaj na javnost, a s utjecajem i moći dolazi i povećana potreba da su obavijesti pouzdane i točne, s ciljem opravdanja ukazanog povjerenja.

Povezanost stručnjaka za oblikovanje obavijesti i njihovih klijenata se razlikuje od grafičkih dizajnera i njihovih klijenata. Stručnjaci za oblikovanje obavijesti nastoje služiti interesima korisnika usluga klijenata kao i samih klijenata, i često zastupaju korisnike preko klijenata.

Kompetencija-mogućnosti

Oblikovanje obavijesti sa sobom povlači potrebu poznavanja različtih sposobnosti koje rijetko posjeduje samo jedna osoba. Iz tog razloga, stručnjaci za oblikovanje obavijesti rade u timovima koji uključuju specijaliste i druge stručnjake.

U SADu, naziv stručnjak za oblikovanje obavijesti se koristi i za grafičke dizajnere koji se specijaliziraju u kreiranju web stranica, dok se stručnjaci za oblikovanje nazivaju arhitektima obavijesti.

Istraživanja

Svako oblikovanje i dizajniranje uključuje istraživanje kao početnu fazu. Istraživanje o oblikovanju obavijesti većinom obuhvaća:

• Istraživanje poslovnog procesa i analiza
• Kvantitativna i kvalitativna korisnička istraživanja
• Prethodna akademska istraživanja ( ergonomijsko oblikovanje, kognitivna i perceptivna psihologija.)
• Poduzetno znanje: što se već ranije isprobalo

Transformiranje

Koristeći riječi, dijagrame, i segmentiranje dijelova za restrukturiranje poruke tako da se priča može ispričati efektivnije.

Pisanje za jasniju komunikaciju

Pisanje i/ili uređivanje za pojednostavljenje poruka, dvosmislenih i nerazumuljivih korisnicima.

Grafičko i tiskarsko oblikovanje

Oblikovanje izgleda obavijesti tako da korisnici mogu pronaći što žele i razumjeti kada to pronađu.

Prikaz obavijesti

Stvaranje grafičkih prikaza koji pretvaraju podatke u razumljive i logične obavijesti.

Prototip

Razumijevanje stvoranja preliminarne vizualizacije, modela i prototipova koji će omogućiti diskusiju i korisno testiranje.

Testiranje

Razumijevanje dostupnih tehnika za testiranje prototipa i završenih obavijesnih proizvoda za namijenjenu grupu korisnika. Postoji širok raspon dostupnih tehnika koje variraju ovisno o mediju koji se koristi u tom određenom procesu i odabranim korisnicima. Odabiru se adekvatne metode u svakom posebnom projektu.

Koordinacija

Sposobnost kvalitetnog rada na razini stručnjaka i ostavljenje dojma «profesionalnog amatera» u timu, zastupajući korisnika.

Pristupačnost

Razumijevanje što pristupačnost znači za određenu skupinu korisnika. Umijeće realne procjene rizika. Oblikovanje obavijesti je upravo usmjereno ka dostupnosti u najširem smislu.

Konkretnost

Razumijevanje odabranog medija i procesa. Umijeće specificiranja određenog problema stručnjacima u širem krugu industrije (tisak, video, softwear, proizvodnja) jasno i djelotvorno.

Tipične aplikacije i kontekst

Oblikovanje obavijesti uječe na širi krug vrsta aplikacija i dokumenata, uključujući finansijske obavijesti, administrativne dokumente, medicinske i farmaceutske obavijesti, obavijesti o hrani i zdravlju, korisničke vodiče, tehničke priručnike, obavijesti o putovanjima, i načinima pronalaženja obavijesti.

Vlada i izvršni autoriteti donijeli su zakone o mnogim problemima koji se pojavljuju u procesu oblikovanja obavijesti; minimalna veličina fonta u financijskim dokumentima, naznačavanje sastojaka provjerene hrane, i testiranje medicinskih oznaka. Primjeri su The Truth In Lending Act (Istina u činu posuđivanja) u SADu, te poslije i 'Schumer box' (sažeti zbroj troškova ljudi koji su aplicirali za kreditnu karticu), i Guideline on the Readability of the Label and Package Leaflet of Medicinal Products for Human Use (Čitljivost etiketa na pakiranjima medicinskih proizvoda za ljudsku uporabu), Europska Komisija (Rujan 1998.).

Unutarnje poveznice

• Informacijska grafika

Izvori

• Albers, Michael J., Mazur, Mary B., & Mazur, Beth (eds.) (2003), Content and Complexity: Information Design in Technical Communication, Lawrence Erlbaum Associates. ISBN 0-8058-4141-5
• Duffy, T.M. & Waller, R. (eds) (1985), Designing Usable Texts, Orlando, Florida: Academic Press.
• Easterby R., & Zwaga H. (eds) (1984), Information design: The design and evaluation of signs and printed material. London: John Wiley and Sons
• Felker, D.B., Pickering, F., Charrow, V.D., Holland, V.M. and Redish, J.C. (1981) Guidelines for Document Designers. Document Design Project, American Institutes for Research, Washington, D.C.
• Kolers, P., Wrolstad, M., & Bouma, H. (eds) (1979), Processing of Visible Language, vol 1, New York: Plenum Press.
• Kolers, P., Wrolstad, M., & Bouma, H. (eds) (1980), Processing of Visible Language, vol 2, New York: Plenum Press.
• Pentagram (1978) Living by Design, LondonL: Lund Humphries
• Schriver, Karen A., (1997) Dynamics in Document Design, NewYork/London: John Wiley & Sons. ISBN 0471306363
• Waller R., (1979) Functional information design: research and practice, Information Design Journal, vol 1, 43-50.
• Wildbur, P. & Burke, M. (1998) Information Graphics: Innovative Solutions in Contemporary Design, London: Thames & Hudson