Ognjeslav Utješinović Ostrožinski

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ognjeslav Utješinović Ostrožinski
Ognjeslav Utješinović Ostrožinski
Rođenje 21. kolovoza 1817., Ostrožin, Hrvatska
Smrt 8. lipnja 1890., Zagreb, Hrvatska
Posljednje počivalište Mirogoj
Nacionalnost Srbin
Obrazovanje Sveučilište u Zagrebu
Zanimanje političar, pisac
Portal: Životopis

Ognjeslav Utješinović Ostrožinski, prema nekim izvorima "Utješenović", (Ostrožin kraj Gline, 21. kolovoza 1817.Zagreb, 8. lipnja 1890.), bio je hrvatski pjesnik i političar, srpske narodnosti. Godine 1866. napisao je domoljubnu pjesmu "Uskrsnuće Jelačića bana" u kojoj koristi sintagmu Ustaj bane, ustaj naša diko!.[1]

Životopis[uredi VE | uredi]

Ognjeslav Utješinović Ostrožinski rođen je u Ostrožinu kraj Gline 1817. godine. Utješenović Ostrožinski je završio tri razreda njemačke osnovne škole u Vrginmostu. Obavljao je službu pisara u vojsci. Godine 1836. doselio se u Zagreb, gdje je položio ispit za krajiškog upravnog časnika, pravničke ispite na Pravoslovnoj akademiji te radio u državnoj upravi. Godine 1856. premješten je u Beč, a 1862. godine, imenovan je savjetnikom Hrvatske dvorske kancelarije, gdje je predlagao niz reforma za modernizaciju Hrvatske.

Od 1875. do 1883. godine, obnašao je i dužnost župana Varaždinske županije. Za života u Varaždinu odigrao je važnu ulogu u izgradnji tamošnje pravoslavne crkve.[2] Pisao je o političkim i gospodarskim temama, a druženje s ilircima rezultiralo je budničarskim stihovima. Pjesme je objavljivao u Danici, a posebno je bila zapažena "Jeka od Balkana", u kojoj je opisao tursku vlast nad kršćanima. Prevodio je i Davidove psalme. Najviše je pisao ljubavne i domoljubne stihove, npr. "Vila Ostrožinska", 1845. godine i "Nedjeljko", 1860. godine. Uz "Vilu Ostrožinsku" dodao je i kratku raspravu O krasnijem umjetnostima, u kojoj je pisao o glazbi, slikarstvu, kiparstvu, govorništvu i pjesništvu. Poslije ju je proširio i nadopunio te, uz drugo izdanje "Vile", objavio pod naslovom Osnove estetike.

U Osnovi za savezno preporođenje cesarovine austrijske po načelu ustavne slobode i narodne naravstvene jednakosti predlagao je federalno preuređenje Habsburške Monarhije na temelju etničkih granica, kao saveza slobodnih i ravnopravnih naroda, koja bi bila korak prema općoj europskoj konfederaciji. U Osnovi je prvi put iznio načelo narodnog samoodređenja te ju je u obliku brošure tiskao na nekoliko stranih jezika, želeći europskoj javnosti pokazati moguće rješenje austrijskog pitanja. Kako su se za federativno preuređenje Monarhije zalagali i češki političari, austroslavizam je postao misao vodilja Slavena u Habsburškoj Monarhiji u drugoj polovici 19. stoljeća. No, kao i češki političar František Palacký, razočaran austrijskom nacionalnom politikom nakon sloma revolucije 1848. – 1849., okrenuo se panslavizmu.

Smatrajući se dobrim poznavateljem života u seoskoj obiteljskoj zadruzi, u kojoj je i sam bio rođen, izdao je 1859. godine u Beču knjižicu Južnoslavenske zadruge (njem. Die Hauskommunionen der Südslaven), u kojoj je opisao model te obiteljske institucije s namjerom da ga se primijeni u tadašnjem zakonodavstvu. Vjerovao je da bi se time osigurao pravni red u tadašnjoj Hrvatskoj, a posebice spriječilo usitnjavanje zemljišnoga posjeda, odlazak seoskoga stanovništva u gradove te njegovo osiromašenje.[3]

Smrt[uredi VE | uredi]

Utješenović je preminuo 8. lipnja 1890. godine u Zagrebu. Pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj.[4]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Ljiljana Marks, Povijesne osobe u hrvatskim usmenim predajama: između povijesti i mita:
    "Poziv »Ustani bane, Hrvatska te zove« zabilježen je prvi put 1867. godine, a u pjesmi je sintagmu »Ustaj bane, ustaj naša diko!« prvi uporabio Ognjeslav Utješinović Ostrožinski u pjesmi Uskrsnuće Jelačića bana 1866. godine (Mijatović 1990:14).", hrvatskiplus.org, pristupljeno 10. prosinca 2017.
  2. Dragan Damjanovic. "Gradnja i opremanje varaždinske pravoslavne crkve 1884. godine (Orthodox Church in Varaždin - Construction and Furnishing in 1884)". Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, 24, 317-340 pristupljeno 1. travnja 2019.
  3. Utješenović Ostrožinski, Ognjeslav, enciklopedija.hr, pristupljeno 10. prosinca 2017.
  4. Znameniti ljudi pokopani na Mirogoju. Gradskagroblja.hr pristupljeno 10. prosinca 2017.