Olovni sjajnik

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Galenit iz Kansasa, SAD

Olovni sjajnik ili Galenit je prirodni mineral kemijske formule PbS, dakle, olovni sulfid. Predstavlja najvažniji izvor olova. Uglavnom se dobija iz nalazišta u vapnencu, kakvih ima u SAD-u, zapadnoj Europi, Australiji i Čileu. Ekonomskoj isplativosti nekih nalazišta pridonosi i prisustvo srebra.

Galenit se najčešće javlja u obliku savršene kocke, a često je i zajedno s drugim mineralima, primjerice, kvarcom ili piritom. Cijepa se po stranama kocke zbog rasporeda atoma olova i sumpora u kristalnoj rešetci. Pri lomljenju, površina kristala sastoji se od mnogo sitnih "stepenica". Sjaj galenita je sličan sjaju metalnog olova, a često je i srebranaste boje, dok mu je prah olovnosiv. Javlja se u različitim geološkim okvirima, od metamorfnih stijena, do masivnih naslaga sulfida, povezanih s vulkanima, a velike su količine rude u žilama vapnenca i dolonitima, koji se dovode u vezu s hidrotermalnim tekućinama. Lako je prepoznatljiv po boji, kovinastu sjaju, visokoj gustoći i savršenu, kockastu cijepanju, a spremno se razbija na kockice. Pri oksidaciji galenita nastaje anglesit.

Galenit je jedan od prvih minerala što su ga ljudi počeli vaditi, pa su ga još Babilonci talili i pravili olovne vaze, a bio je uvelike cijenjen i kod Rimljana. Riječ galena na latinskom označava željeznu rudu. Olovo iz galenita se koristilo za tiskanje, u slikarstvu, za baterije, u vodoinstalaterstvu te za električne žice, no danas mu je spoznaja da je otrovan uvelike smanjila vrijednost, posebno glede uporabe u kućanstvu. Kina, Australija i SAD nose polovicu godišnje svjetske proizvodnje olova, koje se uglavnom dobiva iz galenita.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Olovni sjajnik


P chemistry.svg Nedovršeni članak Olovni sjajnik koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.