Olovni sjajnik

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Galenit iz Kansasa, SAD

Olovni sjajnik ili galenit je prirodni mineral kemijske formule PbS, dakle, olovni sulfid. Predstavlja najvažniji izvor olova. Uglavnom se dobiva iz nalazišta u vapnencu, kakvih ima u SAD-u, zapadnoj Europi, Australiji i Čileu. Ekonomskoj isplativosti nekih nalazišta pridonosi i prisutnost srebra.

Galenit se najčešće pojavljuje u obliku savršene kocke, a često je i zajedno s drugim mineralima, primjerice, kvarcom ili piritom. Cijepa se po stranama kocke zbog rasporeda atoma olova i sumpora u kristalnoj rešetci. Pri lomljenju, površina kristala sastoji se od mnogo sitnih "stepenica". Sjaj galenita je sličan sjaju metalnog olova, a često je i srebranaste boje, dok mu je prah olovnosiv. Pojavljuje se u različitim geološkim okvirima, od metamorfnih stijena, do masivnih naslaga sulfida, povezanih s vulkanima, a velike su količine rude u žilama vapnenca i dolonitima, koji se dovode u vezu s hidrotermalnim tekućinama. Lako je prepoznatljiv po boji, kovinastu sjaju, visokoj gustoći i savršenu, kockastu cijepanju, a lako se razbija na kockice. Pri oksidaciji galenita nastaje anglesit.

Galenit je jedan od prvih minerala što su ga ljudi počeli vaditi, pa su ga još Babilonci talili i pravili olovne vaze, a bio je uvelike cijenjen i kod Rimljana. Riječ galena na latinskom označava željeznu rudu. Olovo iz galenita se rabilo za tiskanje, u slikarstvu, za baterije, u vodoinstalaterstvu te za električne žice, no danas mu je spoznaja da je otrovan uvelike smanjila vrijednost, posebno glede uporabe u kućanstvu. Kina, Australija i SAD nose polovicu godišnje svjetske proizvodnje olova, koje se uglavnom dobiva iz galenita.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Olovni sjajnik


P chemistry.svg Nedovršeni članak Olovni sjajnik koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.