Opat Suger

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Opat Suger
gotika
Opat Suger
Opat suger na srednjovjekovnom prozoru katedrale Saint-Denis (12. st.)
Rođenje oko 1081., Chennevières-lès-Louvres, Pariz
Smrt 13. siječnja 1151.
Saint-Denis, Pariz
Vrsta umjetnosti arhitektura
Praksa Saint-Denis, Pariz
Utjecao gotička arhitektura
Utjecali normanska romanika
Poznata djela Bazilika Saint-Denis
Portal o životopisima

Suger od Saint-Denisa bio je francuski katolički redovnik, benediktinac, poznat kao opat samostana Saint-Denis, teolog, administrator, političar i državnik u službi kraljeva Luje VI. i Luje VII., pisac (autor povijesnih tekstova), ali ponajviše kao prvi poznati arhitekt gotičke arhitekture. Njegov slogan bio je „Novum contra usum” (lat. za „Novo nasuprot običnoga”)[1].

Karijera[uredi VE | uredi]

Suger je mladost proveo u opatiji Saint-Denis, a 1122. godine izabran je za njezina opata. Od 1127. godine započeo je njezinu obnovu, čime je privukao pozornost kralja. Postaje savjetnik kralja Luje VI. i njegove supruge, Eleonore od Akvitanije, te je kasnije djelovao protiv njihova razvoda. U to vrijeme se zalagao za kraljevsku centralizaciju i napisao je dva djela o vladavini Luje VI. (Vita Ludovici regis) i nešto objektivniju o vladavini Luje VII. (Historia gloriosi regis Ludovici), te dvije knjige o upravi obnove bazilike (Liber de rebus in administratione sua gestis, i nastavak, Libellus de consecratione ecclesiae S. Dionysii) pod utjecajem Dionizija Areopagita.

Njegovo ime se ipak najčešće veže s obnovom bazilike Saint-Denis, tijekom koje je zapravo stvorio gotički stil. Neustrijske elemente u arhitekturi je primijenio kako bi postigao što jači misticizam svjetla (što je odgovaralo njegovim teološkim pogledima na umjetnost), a što je dovelo do gotičke umjetnosti. U tu svrhu je, crkve koje su tradicionalno okrenute prema istoku s ulazom na zapadu, dodatno otvorio prozorima tako da izlazeće sunce osvjetlava oltar; što je mogao postići samo snopastim stupovima koji nose križno-rebraste svodove i rozetama na transeptima. Također, na zapadnom pročeljuje uveo trostruke portale (referenca na Sveto Trojstvo) osvjetljavajući glavni brod velikom rozetom. Ideja vodilja mu je bila Solomonov hram i a dilectio decoris domus Dei, „užitak u uljepšavanju Božjeg doma”[2].

Bernard iz Clairvauxa je bio prvi suvremeni kritičar Sugerove arhitekture koji je tvrdio kako je jednostavan i trezven samostan obnovio na luksuzan način[3].

Literatura[uredi VE | uredi]

  1. Gabriella Ujlaki, "Látványelvűség i Kunstwollen", Polanyiana 1993. (3). (mađ.) Pristupljeno 26. rujna 2016.
  2. Umberto Eco, Umjetnost i ljepota u srednjovjekovnoj estetici, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2007. ISBN 978-953-6106-65-3
  3. Marianne Sághy, Nova europska dinastija u Europi već tisućama godina. U srednjem vijeku, ur. Klaniczay Gabor; Oziris udžbenici, Budimpešta, 2005., svezak I., stranica 249. ISBN 9633898196

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Opat Suger.