Operacije "Labrador" i "Opera"

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Operacija Labrador)
Jump to navigation Jump to search

Operacije "Labrador" i "Opera" su bile akcije koje su kontraobavještajne službe JNA (KOS) od 19. kolovoza 1991. provodile u početnoj fazi Domovinskog rata u Zagrebu.

Kontekst i ciljevi[uredi VE | uredi]

Kontekst: Akcije su predstavljale oblik specijalnoga rata protiv Hrvatske intenzivnom propagandom i terorističkim akcijama sa ciljem kompromitiranja Hrvatske i sprječavanja međunarodnog priznanja njene neovisnosti.

Glavni je cilj tih akcija bio da se svjetskoj javnosti predstavi hrvatsku vlast kao profašističku, te da se stvori protuhrvatsko raspoloženje kod židova i šire svjetske javnosti, tako što su podmetnute i aktivirane ekspozivne naprave u Židovskoj općini u Zagrebu i na židovskom groblju na zagrebačkom Mirogoj. U sklopu protuhrvatske propagande televizijski snimci stradalih Hrvata prikazivali su se kao snimci Srba koji su žrtve hrvatskih zločina.

Operacija Opera: propagandni rat[uredi VE | uredi]

"OPERA" je bio kodni naziv za "Operativnu grupu za propagandni rad", grupu u sklopu jugoslavenske vojne obavještajne službe KOS koja je djelovala iz Odelenja bezbednosti Ratnog Vazduhoplovstva u Beogradu. Grupa je formirana u listopadu i studenom 1991. godine na poticaj generala Zvonka Jurjevića, tadašnjeg zapovjednika Ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane JNA.

Ekipa se sastojala od petnaestak novinara, snimatelja i tehničara, koji su trebali sudjelovati u propagandnom ratu protivih Hrvatske. U tu svrhu su koristili metodama uobičajenim u specijalnom ratu: slali su telefakse i dopise medijskim kućama na lažno primpremljenim memorandumima raznih izmišljenih organizacija (npr. "Komunistička sekcija HDZ") ili stvarnih organizacija (npr. su na osnovi pravih tiskanih materijala HOS-a sačinjeni u Beogradi leci u kojima se optužuju strukture ZNG i hrvatske policije za tobožnju suradnju s JNA), s lažnim pečatima - gdje se širilo dezinformacije čije je objavljivanje bilo štetno po ugled Hrvatske i/ili slogu hrvatskog društva. Također su pripadnici tog svojevrsnog "uredništva" pripremali izvješća koja su davala zapovjedništva JNA, osobito ona koje je davalo "Ratno vazduhoplovstvo". U medije - nadasve prema stranim novinarima - plasirane su izmišljene priče (npr. da su prilikom raketiranja hrvatskih vojnih snaga tobože poginuli neki njemački vojni instruktori) i krivotvoreni hrvatski dokumenti, koje bi međutim sadržavale ponešto istinitih elemenata, često preuzetih iz hrvatskih medija ili iz obavještajnih podataka kojima je raspolagao KOS. Također su šireni leci u kojima se poticalo neslogu među Hrvatima (u jednome je pisalo "braćo Hercegovci, dok mi branimo lijepu našu na bojišnicima Hrvatske, Zagrepčani i drugi su pobjegli u inozemstvo ..."), iskorišten je sadržaj telefonskog razgovora u kojem je sudjelovao zapovjednik obrane Vukovara Mile Dedaković Jastreb i s potpisom tobožnjeg "Odbora za zaštitu Jastreba" plasiran putem letaka i stranih medija i poduzimane razne druge aktivnosti radi manipuliranja javnošću.

Za potrebe propagandnog rada grupe OPERA prikupljen je vrlo veliki broj informacija koje su se koristile kod izrade iskrivljenih medijskih sadržaja koji su trebali štetiti Hrvatskoj; među njima i veliki broj mikrofilmova koji su za potrebe KOS-a u proljeće 1990.-te godine nastali potajnim kopiranjem dokumentacije Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske - a koji su sadržali razne povjerljive informacije koje su o osobama, ustanovama i događajima u Hrvatskoj zadnjih godina bili prikupljali hrvatska UDBA i policijska tijela (u jednostranačkoj državi kakva je bila Socijalistička Republika Hrvatska, takve osjetljive informacije stoje na potpunom raspolaganju stranačkim tijelima). Osobita pažnja posvećena je informacijama policijskih i tajnih službi o ljudima koji su se 1991. godine nalazili na visokim državnim funkcijama u Hrvatskoj. Također su korištene informacije koje su obavještajne strukture JNA uspijevale 1991. godine prikupiti prisluškivanjem vojnih i civilnih komunikacija u Hrvatskoj.

U ožujku i travnju 1994. godine suradnik KOS-a Radenko Radojčić je u iskazu Službi za zaštitu ustavnog poretka razotkrio mrežu suradnika KOS-a JNA u vrhu SKH-SDP 1990.-te godine. Tu navodi imena većeg broja osoba koje su (barem tako R. Radojčić tvrdi) organizirano pomagale u provođenju aktivnosti usmjerenih na sprječavanje osamostaljenja, uključivo i razoružavanje Hrvatske neposredno prije predaje vlasti demokratski izabranim predstavnicima naroda u svibnju 1990. godine. Navodi se da su hrvatske obavještajne službe razotkrile 63 agenta KOS-a u gradovima Hrvatske; ali su i nakon toga nastavljene specijalnoratovske aktivnosti KOS-a, kojima se upravljalo sa zapovjednog mjesta u Komandi Ratnog zrakoplovstva JNA u Begradu.[1]

Operacija Labrador: bombaški napadi uklopljeni u propagandni rat[uredi VE | uredi]

Palmotićeva ulica, Zagreb

U kolovozu mjesecu 1991., KOS je izveo nekoliko aktivnosti pod kodnim nazivom Operacija Labrador, s ciljem kompromitiranja Hrvatske. Operacija Labrador trebala se sastojati od nekoliko terorističkih napada koji su trebali upotpuniti aktivnosti Operacije Opera - propagandne kampanju u kojoj se dezinformiralo medije, a tim putem i opću javnost. Te dvije operacije htjele su Hrvatsku, koja je planirala proglasiti neovisnost od SFR Jugoslavije, predstaviti svijetu kao profašističku državu koja se nije maknula od stanja svijesti NDH.

Operaciju Labrador vodio je pukovnik Slobodan Rakočević, šef KOS-a u Jugoslavenskom ratnom zrakoplovstvu (načelnik Odelenja bezbednosti u RV i PVO), iz ureda u Zemunu. U Zagrebu, operativnu kontrolu Labradora dodijeljena je pukovniku Ivanu Saboloviću, te majoru Čedi Kneževiću. Pukovnik Radenko Radojčić je imao zadatak stvoriti zalihe eksploziva u Zagrebu i okolici, kao i postavljanje eksplozivnih naprava. Eksplozivna sredstva i neka druga oružja smještena su na nekoliko lokacija.

19. kolovoza 1991., prostorije Židovske općine u Palmotićevoj ulici u Zagrebu, i židovski grobovi na Mirogoju su pretrpjeli bombaške napade, kao dio te tajne operacije. Eksplozije su uzrokovale materijalnu štetu, ali nije bilo ljudskih žrtava. Nije bilo javnog poziva za preuzimanje odgovornosti ovog čina. Uz te dvije eksplozije, postoje optužbe da su KOS-ovi agenti odgovorni i za bombaške napade na pruzi Zagreb – Beograd kraj Vinkovaca kao i na željezničku prugu između Gline i Vojnića.

Tjedan nakon neuspješnog raketiranja Banskih dvora, 15. listopada 1991. velikosrpski agresori su u sklopu Operacije Labrador pokušali podvaliti Hrvatskoj miniranjem zagrebačke sinagoge, no hrvatske su ih službe otkrile pa su akteri morali pobjeći u Srbiju.[2]

Povezani članci[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Zagreb, Slobodan Praljak (15. ožujka 1994.). "LABRADOR" - IZJAVA RADENKA RADOJČIĆA. slobodanpraljak.com. pristupljeno 27. siječnja 2014.
  2. Buljan, Joško; Tajne srpske operacije koje nisu mogle zaustaviti put prema nezavisnosti. Hrvatski tjednik, 12. listopada 2017., str. 19