Opsada Antwerpena

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Opsada Antwerpena
Dio Prvi svjetski rat
Belgian defense in Antwerp.jpg
Belgijski topnički položaj u blizini Antwerpena
Nadnevak 28. - 10. listopada 1914.
Lokacija Antwerpen, Belgija
Ishod Njemačka pobjeda
Teritorijalne promjene Pad grada i predaja garnizona
Povlačenje belgijske vojske prema rijeci Yser
Sukobljeni
Flag of the German Empire.svg Njemačko Carstvo
Flag of Austria-Hungary (1869-1918).svg Austro-Ugarska
Flag of Belgium (civil).svg Belgija
Flag of the United Kingdom.svg Ujedinjeno Kraljevstvo
Vođe
Flag of the German Empire.svg Hans von Beseler Flag of Belgium (civil).svg kralj Albert I.
Flag of Belgium (civil).svg Victor Deguise (zarobljen)
Flag of the United Kingdom.svg Henry Rawlinson
Flag of the United Kingdom.svg Archibald Paris
Vojne snage
66,000 vojnika (tijekom glavnog napada) 87,300 terenskih vojnika
63,000 vojnika u utvrdama
Posljedice
Nepoznato Belgija:
Nepoznati broj poginulih
33,000 interniranih u Nizozemsku
30,000 zarobljenih
Velika Britanija:
57 poginulih
1,480 interniranih
900 zarobljenih

Opsada Antwerpena, sukob između njemačke, belgijske, britanske i francuske vojske oko utvrđenog grada Antwerpena tijekom Prvog svjetskog rata. Njemačke trupe opkolile su garnizon belgijskih trupa u utvrdama, belgijske kopnene vojske i britanske kraljevske pomorske divizije na području Antwerpena, nakon njemačke invazije na Belgiju u kolovozu 1914. godine.

Položaj snaga i priprema[uredi VE | uredi]

Njemačko vrhovno zapovjedništvo izdala je još početkom rujna 1914. naredbu za napad na Antwerpen gdje se posle pada Liègea i Namira povukla skoro cijela belgijska vojska. No, zbog razvoja bitke na Marni te izlaska Belgijanaca iz Antwerpena napad je počeo tek 27. rujna. Belgijska vojska zaposjela je poljske položaje neposredno ispred vanjske linije utvrda. Evakuirane su bolnice, zalihe hrane i materijala u Oostende.

Napad Nijemaca pod zapovjedništvom generala Hans von Beselera počele su 27. rujna, a slijedećeg dana ujutro, s 173 topa (devet kalibra 305, a četiri 420 mm), započelo je snažno šestodnevno bombardiranje bojišta Dendermonde — Lier. Beseler je odlučio napasti JI odsjek fronta kod Antwerpena iako su tamo rijeke Rupel i Nete pružale braniteljima povoljnije uvjete za daljnji otpor.

Tijek opsade i dolazak pojačanja[uredi VE | uredi]

Belgijske trupe su do 30. rujna odbačene na liniju utvrda, a svi pokušaji protunapada bili su bezuspješni. Teško topništvo 305 i 420 mm, izvan dometa Belgijanaca, probijala je lako zidove utvrda. Nijemci su 1. listopada u 17h izvršili juriš na utvrde koje su još pružale otpor. Do 2. listopada osvojene su utvrde: Dorpveld, Walem, Tallaart, Koningshooikt i Lier. Posade utvrda preko noći prebačene su na desnu obalu Neta, te su da na toj crti nastavili pružati otpor.

Belgijski kralj Albert I. tražio je još 30. rujna pomoć od Antante. Britanci su bili zainteresirani za obranu Antwerpena te je Prvi lord Admiraliteta, Winston Churchill, stigao 3. listopada u Antwerpenu i zahtijevao da se otpor produži do dolaska pojačanja. Jedna britanska divizija mornaričkog pješaštva (9,000 ljudi) upućena je u Antwerpen, a 1. korpus upućen je u luku Zeebrugge. Prva pojačanja (2,000 ljudi) stigla navečer 3. listopada.

Povlačenje snaga Antante i kraj obrane[uredi VE | uredi]

Usprkos snažnom otporu, Nijemci su 4. i 5. listopada prešli Netu J od Liera, a 6. listopada kod Duffela, što je natjeralo Belgijance da odustanu od daljeg otpora na ovoj rijeci. Da bi se belgijska vojska spasila od okruženja, naređeno je da se operativne trupe (pod zaštitom belgijske 2. divizije i britanske 4. brigade) slijedeće noći povuku iza Schelde i spoje s britanskim trupama kod Zeebruggea.

Obrana grada povjerena je generalu Victoru Deguiseu i posadnim trupama. On je 7. listopada odbio njemački zahtjev za kapitulaciju, te su oni počeli bombardirati tvrđavu topovima 130 i 150 mm, te su prešli Sheldu kod Schoonaardea i prodrli prema Lokerenu. Deguise je slijedeći dan u 17h započeo povlačenje svojih i brit. trupa.

Iznenađeni povlačenjem, Nijemci su napredovali veoma oprezno i sporo. Kod Moerbekea su blokirali željezničku prugu i presjekli povlačenje protivnika, došlo je do sukoba, pa se znatan dio savezničkih trupa (oko 30,000 Belgijanaca i 2,000 Britanaca), krajnje iscrpljen od gladi i umora, prebacio preko nizozemske granice.

Posljedice sukoba[uredi VE | uredi]

Prve njemačke trupe ušle su 9. listopada u Antwerpen u gradu su zatekli evakuiranu luku i uništene brodove. Našavši se u beznadnoj situaciji, general. Deguise je pristao na kapitulaciju, tvrđave. Na vrijeme opsade visoke, uočljive utvrde Antwerpena uništene su jer su Nijemci u pokretnoj opsadnom topništvu imali i kalibre 305 i 420 mm. Obrana Antwerpena zadržala je njemačko nadiranje i dala potrebno vrijeme za konsolidiranje bojišnice u Flandriji, odnosno na rijeci Yseru.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • ”Antverpen (Antwerpen)”, U: Vojna enciklopedija, sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 179.-180.
  • J. Rebold, Die Festungskämpfe im Weltkriege, Zürich, 1938.
  • M. Ludvig, Savremene tvrđave (prev. s njem.), Sarajevo, 1940.
  • The Battle of the Scheldt, Canadian Army Journal, 4/1954.
  • M. Zelenika, Prvi svetski rat 1914., Beograd, 1962.