Opsada Knina 1522.

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Opsada Knina (1522.))
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Opsada Knina (1592.)
sukob: Hrvatsko-osmanski ratovi
TenenPagano1522.png
Prikaz Knina na karti Matea Pagana iz 1522. godine
Vrijeme rani svibanj - 29. svibnja 1522.
Mjesto Knin, Kraljevina Hrvatska (danas Republika Hrvatska)
Ishod osmanska pobjeda
Sukobljene strane
Fictitious Ottoman flag 2.svg Osmansko Carstvo Coat of arms of Croatia 1495.svg Kraljevina Hrvatska
Zapovjednici
Fictitious Ottoman flag 2.svg Gazi Husrev-beg
Mahmud-beg
Murat-beg Tardić
Coat of arms of Croatia 1495.svg Mihovil Vojković
Postrojbe
oko 25.000 vojnika s dosta topništva[1] par stotina vojnika

Opsada Knina bila je opsada Kninske tvrđave godine 1522., nakon razaranja i masovnog iseljavanja grada Knina i Kninske okolice. Predstavlja posljednji udes Knina, koji je tokom srednjeg vijeka u određenim razdobljima bio glavni grad Kraljevine Hrvatske.[2]

Opsada[uredi VE | uredi]

Mahmud-beg iz Hercegovačkog sandžaka zaobišao je Knin i sa svojom vojskom krenuo prema Lici, sa ciljem da odsječe Knin sa sjevera i spriječi dolazak pojačanja. Mahmud-begova vojska utaborila se u blizini rijeke Cetine, a ubrzo se vojska koju je predvodio Gazi Husrev-beg, sandžak-beg Bosanskog sandžaka, vratila iz provale u Kranjsku prema Hrvatskoj. Gazi Husrev-beg osvojio je manje utvrde u blizini Knina i potpuno ga okružio, udruživši svoje snage s Mahmud-begom. Njihova združena vojska imala je oko 25.000 ljudi i veliki broj topova. Započeli su s danonoćnim bombardiranjem kninske tvrđave početkom svibnja. Zapovjednik kninske obrane bio je hrvatski plemić Mihovil Vojković iz Klokoča, koji je na raspolaganju imao mali garnizon branitelja.[3]

Saznavši za opsadu, hrvatski ban Ivan Karlović započeo je okupljati vojsku za pomoć opkoljenom Kninu. Zatražio je pomoć i iz nadvojvodine Austrije. Dok je Karlović pripremao vojsku, Osmanlije su nastavili s opsadom i pokrenuli tri velika napada na Knin. Mihovil Vojković predao je tvrđavu 29. svibnja, nakon pregovora s Gazi Husrev-begom u kojima je dobio dopuštenje da sa svojim trupama i građanima mirno napusti Knin.[3][4]

Vidi još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Vjekoslav Klaić: Knin za turskog vladanja, p. 258
  2. TINIENSIA ARCHAEOLOGICA HISTORICA TOPOGRAPHICA II., Stjepan Gunjača, Starohrvatska prosvjeta, sv.III br.7 eujan 1960., str.84-95, 138-141
  3. 3,0 3,1 Klaić 1998, str. 382–383.
  4. Ćiro Truhelka: Gazi Husrefbeg, njegov život i njegovo doba, p.20

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Klaić, Vjekoslav (1988). Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća