Opuzen

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Opuzen
Opuzen (grb).gif
Opuzen panorama5.jpg
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Dubrovačko-neretvanska
Stanovništvo (2011.)
 - ukupno 3.254 stan.
Gradonačelnik Ivo Mihaljević
Dan grada 3. kolovoza
Zaštitnik Sveti Stjepan
Poštanski broj 20355
Pozivni broj +385 020
Autooznaka DU
Službena stranica http://www.opuzen.hr/
Zemljovid
Opuzen na karti Hrvatska
Opuzen
Opuzen
Opuzen na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 43°01′N 17°34′E / 43.02°N 17.57°E / 43.02; 17.57
Opuzen na karti Dubrovačko-neretvanska županija
Opuzen
Opuzen
Opuzen na zemljovidu Dubrovačko-neretvanske županije
Koordinate: 43°01′N 17°34′E / 43.02°N 17.57°E / 43.02; 17.57

Opuzen je grad u Dalmaciji, Hrvatskoj.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

U sastav Grada Opuzena ulaze Buk Vlaka, naselje uz desnu obalu Male Neretve (prema popisu iz 2001.)[1] te Pržinovac[2].

Zemljopisni položaj[uredi VE | uredi]

Grad Opuzen nalazi se 12 kilometara uzvodno od ušća rijeke Neretve. Dolina rijeke Neretve, koja se također naziva i Zelenom dolinom, nalaze se tri grada: Metković, Opuzen i Ploče. Grad Metković koji se prvi put spominje 1442. godine, grad Opuzen koji je naziv dobio po tvrđavi Fort Opus koju su Mlečani sagradili 1684. i grad Ploče koji je najmlađe gradsko naselje koje je sustavno izgrađivano tek poslje 1945. godine, iako se prvi put spominje 1387. pod imenom Porto Tolero.

Počevši od Opuzena rijeka Neretva račva se u dvanaest rukavaca, koji su raj za športske ribolovce. Opuzen je poznat po uzgoju kvalitetnog povrća i voća, u prvom redu mandarina i kivija.

Povijest[uredi VE | uredi]

Naziv mjesta[uredi VE | uredi]

Opuzenski trg s crkvom sv. Stjepana

Povijest Opuzena seže u razdoblje prvih dana Dubrovačke Republike gdje se spominje kao otok Posrednica, trgovište solju i emoprij. Postoji nekoliko pretpostavki o nastanku imena Opuzen od kojih je napozatija ona po kojoj je Opuzen dobio naziv po tvrđavi Fort Opus koju su Mlečani sagradili 1684. godine na ruševinama ostataka pentagonalne kule pod nazivom Koš, čiji bedem i danas krasi stari dio grada. Središte starog dijela grada predstavlja klasični rimski forum - pjaca, sa župnom crkvom sv. Stjepana, koja je sagrađena na mjestu nekadašnje kapelice i crkvice nastradale u požaru, a kasnije početkom turskih osvajanja i dolaskom izbjeglica iz Čitluka (današanja Gabela) koji su sa sobom donijeli i kip svog zaštitnika, crkva poprima današnji naziv i dograđena je 1883. godine u neoklasicističkom stilu.

Prema jednoj teoriji ime mjesta došlo je bi od utvrde koju su Forte Opus. Nestankom utvrde i vojničkog logora koji je bio u blizini nestala je riječ Forte pa je ostao samo Opus kojem je dodan sufiks – en, i s tim je formuliran današnji oblik imena Opuzen.

Druga vjerodostojnija pretpostavka govori kako se u imenu Opuzen ne krije latinski, već hrvatski korijen. Otok Posrednica na kojem leži današnji Opuzen nosilo je ime Opus, kako je to vidljivo iz Coronelijevih karata Neretve.

No, još prije Jakov Petar Lukarić (1551. – 1615.) (Luccari) naziva utvrdu Koš Opusena. Otok je nastao od mulja kojeg je rijeka nanosila i taložila te je bio sklizak, tj. opuzljiv. Na tom mjestu strateški važnom sagrađena je utvrda Koš upravo zbog nepristupačnosti. Blato i močvara omogućavali su relativno maloj posadi da dugo odolijeva raznim napadačima, pa je kao i nešto udaljenija Kula Norinska i ova tvrđava imala visoke bedeme, ali su upravo radi takvog sastava tla kroz stoljeća postupno tonuli sve dublje i danas naziremo samo njihove ostatke.

Zbog nepristupačnosti taj dio tijeka rijeke Neretve, narod ga je nazvao Opuzina ili Opuz, što je ostalo i u današnjoj terminologiji pučkog govora Neretvanske doline. Mletački naziv Forte Opus značio bi utvrda Opus ili Opuz, tj. utvrda postavljena na mjestu Opuz.

Nastanak mjesta[uredi VE | uredi]

Administracija i politika[uredi VE | uredi]

Gradonačelnik Opuzena je Ivo Mihaljević (HDZ).

Ekonomija[uredi VE | uredi]

Demografija[uredi VE | uredi]

U gradu Opuzenu prema popisu stanovništva iz 2001. obitava 3.242 stanovnika podijeljena u dva gradska naselja, a u samom Opuzenu obitava 2.730 stanovnika[3]. Prema popisu iz 2011., broj stanovnika se neznatno promijenio: na području grada 3.254 stanovnika, a u samom Opuzenu 2.729 stanovnika.[4]

Kretanje broja stanovnika za Opuzen[uredi VE | uredi]

Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[5][4]

Vjerski život[uredi VE | uredi]

Crkva sv. Roka na istoimenom groblju

U Gradu Opuzenu smještena je Župa Svetog Stjepana Prvomučenika, sa župnom crkvom na glavnom gradskom trgu. Između ostalim na službi u Župi su bili i svećenici Petar Kovačić, Ante Klarić, Jozo Bebić, Mate Kaleb, Vinko Sanader, Stjepan Jerković.

Ante Salacan, Nikola Juračić, Mihael Prović, Jure Bjeliš su svećenici, a Mila Deak časna sestra iz Opuzena

Kultura i šport[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Kulturne ustanove[uredi VE | uredi]

Mletačka Republika nije vodila brigu oko opismenjavanja ne samo Neretve već svih osvojenih krajeva, a samom svećenstvu nije bilo dopušteno poučavanje. Padom Mletačke Republike i dolaskom Austrije započelo je s opismenjavanjem.

Pučka škola u Opuzenu otvorena je 28. svibnja 1798. godine. Ovo je bila jedina škola u Neretvi do 1845. godine kada se u Metkoviću otvorila pučka škola a krajem 19. stoljeća i ostalim mjestima Neretve.

Prema vladinoj odredbi iz 1823. opuzenska škola spadala je u nižu pučku školu. Do 1840. godine učitelji su isključivo bili svećenici a od te godine i civili. U prvoj polovici 19. stoljeća imala je dva razreda. U Opuzenu je 1888. otvorena i posebna ženska škola. Ove dvije spojene su u jednu oko 1895. godine. Do 1912. nastava se održavala u privatnim kućama kao u kući obitelji Grossi, obitelji Šarić i Aničić.

Školska zgrada sagrađena je 1912. nasuprot općinske zgrade. Od 1942. godine škola nosi naziv Stjepan Filipović. Nova školska zgrada radi nedostatka prostorija u staroj sagrađena je 1981. godine zajedno sa športskom dvoranom.

Osnovna škola također je osnovana i u Podgradini 1922. godine a nastava se održavala u privatnim prostorijama obitelji Luje Matage. Ova škola je otvorena kao područna škola jer u samom Opuzenu već tada nije bilo prostora za sve đake. Poslije drugog svjetskog rata nastava se održavala u kući Jure Bjeliša Lule, te ponovno kod Luje Matage.

Nakon što je sagrađen Dom kulture nastava se počela održavati u njemu za prva četiri razreda a viši razredi bili su u Opuzenu. Ova područna škola prestala je s radom 1981. godine kada je otvorena nova zgrada škole.

Most preko Male Neretve

U Opuzenu je također djelovala i pletarska škola osnovana 1905. godine. U početku je bila zamišljena kao zanatska obrtnička škola. U njoj se izučavalo pletenje košara od pruća, a kasnije izrada namještaja od plemenitog materijala. Zbog nedostatka učenika prekinula je s radom 1. listopada 1959. godine, kad se otvara srednja poljoprivredna škola, no i ona zbog nedostatka đaka biva zatvorena nakon nekoliko godina. Također u Opuzenu je djelovala i građanska škola otvorena 1928. godine no ubrzo je prestala s radom zbog nezainteresiranosti.

U kulturnom životu mjesta veliku ulogu odigrala su razna društva poput: Hrvatska neretvanska sloga osnovana 1890. godine, a ukinuta 1925. godine, Pučka čitaonica osnovana 1908. godine a prekinula s radom 1914. godine, Hrvatski sokol, Jugoslavenski sokol, Hrvatski katolički orao, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Seljačka sloga i neka druga.

Od vjerskih društava treba istaknuti udrugu Vječnog Ružarija i Društvo Srca Isusova za naknadnu svetu pričest. No, najviše pažnje od svih ostalih društava plijeni bratovština Presvetog Sakramenta. Osnovana je 1759. godine na poticaj makarskog biskupa Stjepana Blaškovića. Najstarije je vjersko društvo u Neretvi. Njezina pravila i zapisnici danas se nalaze u župskom uredu. U početku je bratovština brojila 22 člana, no 1840. godine broj članova je porastao na 70. Nije bila privilegirana niti za jedan sloj, tako da su članovi bili iz raznih staleža, od priprostih težaka do značajnih i uglednih ljudi. Također vrijedno je spomenuti da su u bratovštini bile i žene.

Na glavnom oltaru nalazi se barokna slika Bogorodice, rad nepoznatog majstora mletačke škole iz 1752.god. Nedaleko od Opuzena iznad Podgradine nalaze se ostatci srednjovjekovnoga grada Brštanika koji je 1382.god dao podići bosanski kralj Tvrtko. Brštanik su u XV.stoljeću srušili Turci, a poslije su ga obnavljali Mlečani i Austrijanci.

Pomoćni splitski biskup Vicko Cima 1858. u pohodu spominje bratovštinu sa 40 članova. Početkom 20. stoljeća bratovština se skoro raspala pa se stoga krenulo na obnovu.

Sastavljen je novi pravilnik kojeg je Biskupijski ordinarijat potvrdio 1907. godine. Novoupisanih u novoformiranu bratovštinu bilo je oko 114. Pravila su još jednom reformirana 1934. godine a bratovština djeluje i danas i broji oko 30 članova

Lađari Maratona lađa kod Opuzena

Posebno važni kulturni događaji vezani za grad Opuzen i okolicu, a istovremeno povezani s turističkom ponudom grada jesu "Opuzensko lito" i festival zabavne glazbe "Melodije hrvatskog juga" (od 1994.)[6]. Ipak od svih kulturnih i športskih priredaba nastalih u opuzenskoj radionici zasigurno je jedna od najatraktivnijih športskih manifestacija uopće "Maraton lađa". Taj športski spektakl - veslanje 22,5 km tokom Neretve osmišljen je upravo u Opuzenu od članova opuzenske udruge KUUNGO - (Kulturno umjetnička udruga Neretvanski gusari Opuzen), postao je sveneretvanski športski događaj koji plijeni atraktivnošću.U utrci sudjeljuje oko 35 lađa svake godine iz doline Neretve i svijeta.

Spomenici[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Grad Opuzen je među prvima u Dalmaciji prije više od dvjesto godina (otvorena 18.svibnja 1798.) imao osnovnu školu, koja je iznjedrila mnoge intelektualce. Danas u Opuzenu osim osnovne ponovno djeluje i srednja škola (koja je ukinuta sedamdesetih godina) sa smjerovima poljoprivredni tehničar i komercijalist. U Opuzenu je također dostupno i pohađanje fakulteta u obiliku ogranka sveučilišta Split.

Znamenitosti[uredi VE | uredi]

Na svečanom otvorenju "Godišnje izložbe ostvarenja hrvatskih arhitekata 2008.", u zadarskoj Gradskoj loži su dodijeljene nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) za najuspješnija autorska ostvarenja hrvatskih arhitekata u pet kategorija realiziranih u protekloj godini u Hrvatskoj u kategoriji najuspješnijeg ostvarenja na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja u 2008. nagradu "Bernardo Bernardi" dobio je prof. Nenad Fabijanić za uređenje Trga kralja Tomislava u Opuzenu. Trg kralja Tomislava - Pjaca [1]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]