Orašac (Bihać, BiH)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Orašac
Orašac na karti BiH
Orašac
Orašac
Orašac na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Unsko-sanska
Općina/Grad Bihać
Zemljopisne koordinate 44°38′N 16°04′E / 44.63°N 16.07°E / 44.63; 16.07Koordinate: 44°38′N 16°04′E / 44.63°N 16.07°E / 44.63; 16.07
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 1.356

Orašac je naseljeno mjesto u gradu Bihaću, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1].

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Nalazi se 11 kilometara ispod Kulen Vakufa, ali ne na Uni.

Povijest[uredi VE | uredi]

Zidine starog grada su na strmom brežuljku podalje od desne obale Une. U tursko vrijeme bio je u sastavu ostrovičke kapetanije. Posadom od 60 nefera i zapovjednika ravnao je dizdar. Grad je sagrađen između 1703. i 1730. godine, uz jednu sredovječnu kulu iz vremena hrvatske srednjovjekovne države, koja je pripadala Humskoj župi. Danas je u ruševnom stanju, i od svega još se najbolje očuvala ta kula. Gradom su upravljali dizdari. Godine 1833. bila su ovdje tri topa.[2]

Tijekom Drugog svjetskog rata, srpski ustanici željni osvetiti ustaške pokolje 4. i 5. rujna 1941. godine opljačkali su i do temelja spalili selo Orašac, svirepo ubivši veliki broj stanovnika muslimana.[3]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popisi 1971. - 1991.[uredi VE | uredi]

Orašac
godina popisa 1991.[4] 1981. 1971.
Muslimani 2.498 (97,04%) 2.479 (97,56%) 2.185 (95,79%)
Srbi 49 (1,90%) 48 (1,88%) 69 (3,02%)
Hrvati 1 (0,03%) 0 4 (0,17%)
Jugoslaveni 11 (0,42%) 11 (0,43%) 1 (0,04%)
ostali i nepoznato 15 (0,58%) 3 (0,11%) 22 (0,96%)
ukupno 2.574 2.541 2.281

Popis 2013.[uredi VE | uredi]

Orašac
godina popisa 2013.[1]
Bošnjaci 1.347 (99,34%)
Srbi 1 (0,07%)
Hrvati 1 (0,07%)
ostali i nepoznato 7 (0,52%)
ukupno 1.356

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 3. siječnja 2020.
  2. Hamdija Kreševljaković: Stari bosanski gradovi, Naše starine I.: 7-44, Sarajevo, 1953.
  3. Max Bergholz: Nasilje kao generativna sila (identitet, nacionalizam i sjećanje u jednoj balkanskoj zajednici), Buybook, Sarajevo/Zagreb 2018., str. 217.
  4. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Orašac (Bihać, BiH) koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.