Oroslavje
Oroslavje | |
---|---|
Država | ![]() |
Županija | ![]() |
Gradonačelnik | Viktor Šimunić (Nez.) |
Naselja | 5 naselja |
Površina[1] | 32 km2 |
Površina središta | 7,8 km2 |
Visina | 169 mnm |
Koordinate | 46°00′N 15°55′E / 46.00°N 15.91°E |
Stanovništvo[2] (2021.) | |
Ukupno | 5 834 |
– gustoća | 182 st./km2 |
Urbano | 3 253 |
– gustoća | 748 st./km2 |
Dan mjesta | 11. kolovoza |
Poštanski broj | 49243 |
Pozivni broj | (0)49 |
Autooznaka | KR |
Stranica | www.oroslavje.hr |
Oroslavje na zemljovidu Hrvatske |
Oroslavje je grad u Hrvatskom zagorju, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Naselja u sastavu Grada Oroslavja[uredi | uredi kôd]



Grad Oroslavje se sastoji od 5 naselja, to su:
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Grad Oroslavje sa svojim pripadajućim naseljima je imalo 6.138 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2011., dok je sam grad kao naselje Oroslavje po istom popisu imalo 3.368 stanovnika.[3]
broj stanovnika | 2199 | 2713 | 3206 | 3565 | 3745 | 3958 | 4008 | 4947 | 5485 | 5192 | 5339 | 5661 | 6268 | 6576 | 6253 | 6138 | 5834 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 702 | 879 | 1036 | 1134 | 1028 | 1129 | 1186 | 1751 | 2034 | 2027 | 2385 | 2780 | 3109 | 3503 | 3420 | 3368 | 3253 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Spomenici i znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Dva dvorca ukrašena perivojima i raskošnim portalima udaljena su međusobno oko 500 m. Dvorac Gornje Oroslavje pripadao je Čikulinima pa Vraniczanyjima, a sasvim je nestao u požaru 1949. godine.[4] Sačuvan je samo francuski park s fontanom od narančastog kamena s puttima i dupinima koji su nekoć prskali vodu. Drugi, dvorac Donje Oroslavje obitelji Vojkffy, opstao je čitav. Međutim, u veoma je oronulom stanju. U okolici dvora sačuvan je dio perivoja engleskog tipa sa stoljetnim stablima. Nalazi se kip šumske nimfe koja u bijegu ugiba napasnom Apolonu i priželjkuje postati maslinom.[5]
Obrazovanje[uredi | uredi kôd]
Na području Oroslavja omogućeno je djeci odgoj i školovanje do srednjoškolskog stupnja obrazovanja[6]
- Osnovna škola Oroslavje
- Područna škola Krušljevo selo
- Srednja škola Oroslavje
- Vrtić Cvrkutić[7]
- Vrtić Šlapica
Kultura[uredi | uredi kôd]
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
U Oroslavju djeluje grafička industrija (Birotehnik). Nekad je bila živa kožarska (Astra,[8] čiji je pogon otvoren 1961.[9] Astrina tvornica nastala je na ruševinama dvorca Oroslavje Gornje.[10] Bila je razvijena tekstilna industrija: tvornice Orokonfekcija i Oroteks.[8]
Proizvodnja prehrambeno procesne opreme i kotlova, prvo pod imenom, Orometal, poslije dio TPK, danas TPK Orometal.[11]
Šport[uredi | uredi kôd]
- Klub za skijaško trčanje Oroslavje
- NK Oroslavje
- Šahovski klub Osnovne škole Oroslavje
- Teniski klub Oroslavje
- Auto-moto klub Oroslavje
- Streljački klub Strijelac
- Streličarski klub Oroslavje
- Lovačko društvo "Mokrice"
- Lovačko društvo "Kuna"
- Paintball Klub Dum-Dum[12]
- Atletski klub Oroslavje
- Kuglački klub Obrtnik Oroslavje
Od 2005. održava se FIS Roller Ski World Cup Oroslavje.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća
<ref>
oznaka; nije zadan tekst za izvorDZS
- ↑ www.jutarnji.hr Arhivirana inačica izvorne stranice od 26. veljače 2010. (Wayback Machine), "Zapalilo se potkrovlje dvorca Oroslavje Donje", objavljeno 13. veljače 2008., pristupljeno 23. svibnja 2015.
- ↑ Zdenko Balog, Gradovi kontinentalne Hrvatske, Križevci 2013., str. 178.
- ↑ Oroslavje.hr Odgoj i obrazovanje, pristupljeno 22. travnja 2021. godine
- ↑ Cvrkutic.hr, pristupljeno 22. travnja 2021. godine
- ↑ a b Branko Čičko: Povijest Oroslavja Grad Oroslavje. Pristupljeno ... rujna 2020.
- ↑ [1]
- ↑ (): Spomenik propalim sustavima Zagorje.com. 11. kolovoza 2006.. Pristupljeno 26. rujna 2020.
- ↑ Uredništvo: Tvornica parnih kotlova Hrvatska tehnička enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Objavljeno: 11. veljače 2016. Ažurirano: 6. prosinca 2018. . Pristupljeno 26. rujna 2020.
- ↑ Paintball Klub Dum-Dum. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. listopada 2013. Pristupljeno 9. rujna 2013.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
![]() | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Oroslavje |
|