Oslobođenje Zagreba

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Oslobođenje Zagreba
sukob: Drugi svjetski rat u Hrvatskoj
Partisans in liberated Zagreb 1945.jpg
Partizanske jedinice ulaze u Zagreb
Vrijeme 8. svibnja 1945.
Mjesto Zagreb, Flag of Independent State of Croatia.svg NDH
Ishod Partizanska pobjeda
Casus belli Povlačenje ustaških, njemačkih i četničkih jedinica iz Zagreba
Teritorijalne promjene Zagreb pripojen Jugoslaviji
Sukobljene strane
Yugoslav Partisans flag 1945.svg NOVJ Flag of Independent State of Croatia.svg NDH
Zapovjednici
Yugoslav Partisans flag 1945.svg Koča Popović
Postrojbe
45. srpska divizija
28. slavonska divizija
10. zagrebački korpus
Narodna obrana
Jačina
Više tisuća

Oslobođenje Zagreba[a][1][2] povijesni je događaj koji se odvio 8. svibnja 1945. u Zagrebu. Toga su dana partizani oslobodili Zagreb, čime je Nezavisna Država Hrvatska (NDH) i službeno doživjela slom.

Pozadina[uredi | uredi kôd]

Kad je 10. travnja 1941. proglašena NDH, Zagreb je postao njezin glavni grad. Tijekom četiri godine u Zagrebu su se nalazili poglavnik Ante Pavelić, vodeći ustaše i Hrvatski državni sabor. Tijekom godina partizani su postupno jačali i oslobađali dijelove NDH. Krajem travnja Slavonija je već bila u partizanskim rukama.

Probojem Srijemske fronte 12. travnja 1945. ubrzava se tempo povlačenja nacističkih i kvislinških snaga te dolazak izbjeglica u Zagreb. Izvještaj OZNA-e iz svibnja procjenjuje da se u Zagrebu nalazilo oko 250.000 izbjeglica, od kojih je dio krenuo u bijeg prema zapadu. Ivo Goldstein navodi da je taj priljev ljudi donio totalni kaos u grad, da su sve sve ulice zakrčene i zatrpani sve trgove. Uz izbjeglice iz raznih dijelova NDH koje su bježale pred Jugoslavenskom armijom u gradu se nalazio i cijeli niz vojnih postrojbi koje su u strahu od partizanske omazde radi počinjenih zločina htjele pobjeći na zapad. One su se sastojale od pripadnika raznih ustaških postrojbi i domobrana, pripadnika Wermachta te raznih četničkih grupacija.[3]

Dana 30. travnja, kada su prve nacističke jedinice napuštale obrambene položaje oko rijeke Ilove i Bilogore te se povlačile prema Zagrebu, a odande dalje na zapad prema Austriji, Pavelić je na sjednici vlade NDH donio odluku o povlačenju i napuštanju Zagreba. Naredba da se sve jedinice NDH stacionirane u Zagrebu počnu povlačiti prema Celju izdana je u noći s 5. na 6. svibnja i povlačenje je počelo odmah.

Pavelić je 6. svibnja napustio državu, a za njim su se prema Austriji povlačili ustaše, domobrani, četnici i velik broj hrvatskih civila, u strahu od partizanske odmazde.[4]

Zauzimanja grada[uredi | uredi kôd]

Budući da je većina branitelja grad napustila tijekom 6. svibnja Đuro Kumičić, saborski kvestor kojem je Ante Pavelić povjerio da preda Zagreb jedinicama Jugoslavenske armije, preko radija proglasio Zagreb “otvorenim gradom”. Javni red u gradu do predaje grada jugoslavenskim armijama trebala je osiguravati Narodna zaštita.

Nakon što je Unska grupa divizija (28. slavonska divizija, 39. krajiška divizija i 45. srpska divizija) Druge armije razbila fašističku obranu na Uni, Zagreb više nije bio branjen sa zapada i juga te je partizanima put do grada bio otvoren. Jedinicama Druge armije naređeno je da nastave s pritiskom nad razbijenim neprijateljem koji se povlačio. 28. slavonska i 45. srpska divizija trebale su osigurati grad s juga i zapada. No jedinice 28. slavonske divizije nakon oslobođenja Velike Gorice nastavile su goniti neprijatelja prema Zagrebu, nakon čega su se našle u borbi za zagrebačke mostove na Savi, koje su nakon uspješnih borbi i osigurale te se tu zaustavile. Jedinice Prve armije koje su se kretale lijevom obalom Save i prilazile gradu s istoka imale su teži put prema Zagrebu jer su naišle na prilično jak otpor ostataka njemačkih i ustaških jedinica.[5]

Takva novonastala situacija iznenadila je i Vrhovni štab koji je rukovodio vojnim operacijama za oslobođenje Jugoslavije. Dana 7. svibnja štab je naredio Prvoj armiji da najhitnije upadne u Zagreb. Za potrebe tog pothvata, a u skladu s tadašnjom partizanskom tradicijom, prema kojoj se nastojalo oslobađanje velikih gradova prepustiti jedinicama koje su se borile u njihovoj okolici, izdvaja se Deseti zagrebački korpus iz sastava Treće armije i uvrštava u sastav Prve armije.

Zbog kaotične situacije u grad prvi ulaze pripadnici Posavskog partizanskog odreda koji je bio dio 28. slavonske divizije te jedinice Srpske udarne 45. divizije i Krajiške divizije.[6][7][8]

Do ranih jutarnjih sati 9. svibnja istočni prilaz gradu bio je otvoren, a borbe su se nastavile narednih dana na Medvednici i Sljemenu gdje su se, u namjeri da pruže posljednji otpor, povukle razbijene nacističke i kvislinške snage koje se nisu na vrijeme uspjele izvući iz Zagreba i njegove okolice.[7]

Poslije zauzimanja[uredi | uredi kôd]

Skup na trgu bana Jelačića, 12. svibnja 1945.

Dana 9. svibnja u grad su svečano ušli pripadnici 10. korpusa. Stanovnici Zagreba izašli su na ulice pozdravljajući pobjedničku partizansku vojsku. Uskoro je u Zagreb došla i vlada Federalne Države Hrvatske na čelu s Vladimirom Bakarićem, a za njima i članovi ZAVNOH-a na čelu s Vladimirom Nazorom. Tijekom rata u NOB-u je bilo uključeno više od 50 tisuća Zagrepčana, a više od 20.000 dalo je svoje živote u partizanima ili su nastradali u ustaškim logorima i zatvorima. 89 Zagrepčana proglašeno je narodnim herojima, a njih više od 600 su nosioci partizanskih spomenica 1941.[6]

Napomene[uredi | uredi kôd]

  1. Također se rabe termini Bitka za Zagreb i Pad Zagreba.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Oslobođen Zagreb 08.05.1945. Pristupljeno 8. rujna 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Pronašli smo 21 najimpresivniju fotografiju oslobođenja Zagreba. Pristupljeno 8. rujna 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  3. Goldstein, Ivo. 2011. Zagreb 1941-1945 (engleski). Novi liber. str. 337–338. ISBN 978-953-325-011-3 Navedeno je više parametara |author= i |last= (pomoć)
  4. 8. maj. Oslobođenje!. MAZ (engleski). 9. svibnja 2020. Pristupljeno 3. veljače 2021.
  5. ZBORNIK NOR-a. tom XI, knjiga 2 - OPERACIJE JUGOSLOVENSKE ARMIJE, 1. mart-15. maj 1945. www.znaci.net. Pristupljeno 4. veljače 2021.
  6. a b Jutarnji list - TKO JE PRVI UŠAO U GRAD I OSLOBODIO ZAGREB 8. SVIBNJA 1945. Koča Popović je naredio: 'Vi ste većinom Zagrepčani, dobro poznajete grad, idite u centar'. www.jutarnji.hr. 12. svibnja 2019. Pristupljeno 4. veljače 2021.
  7. a b ZBORNIK NOR-a, tom II - DOKUMENTI VRHOVNOG STABA NOV I POJ - knjiga 15 - 1. januar-15. maj 1945. www.znaci.net. Pristupljeno 4. veljače 2021.
  8. Oslobođen Zagreb 08.05.1945. Antifašistički VJESNIK. Pristupljeno 4. veljače 2021.

Vidi još[uredi | uredi kôd]