Oton Knezović

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Oton (Andrija) Knezović (Crnopod, Ljubuški, 27. siječnja 1889.Chicago, SAD, 19. listopada 1964.), hrvatski katolički svećenik, redovnik franjevac, književni povjesničar, publicist i esejist iz Hercegovine, [1][2][3]

Životopis[uredi VE | uredi]

Rodio se u Crnopodu (Cernom). U Ljubuškom pohađao osnovnu školu. Na Širokom Brijegu i u Zagrebu pohađao je u gimnaziju. U Mostaru je studirao filozofiju i teologiju. Bio je kapelan kapelan na Širokom Brijegu (1916. - 1917.), pa je otišao studirati slavistiku i nacionalnu povijest na Filozofskom fakultetu u Zagreb. Doktorirao je filozofiju 1923. godine[1] tezom Život i djelo fra Grge Martića. U franjevce stupio 1910., a za svećenika se zaredio 1915. godine.[3] Obnašao je službe profesora na širokobriješkoj gimnaziji, kapelana i definitora Provincije.[2] Preveo na hrvatski s francuskoga P. Chaignona Svećenik na oltaru ili dostojno prikazivanje svete mise s dodatkom obreda tihe mise (Sarajevo 1938.). U Italiji (Grottamare kod Ancone) pri hrvatskom franjevačkom sjemeništu predavao na srednjoj školi za izbjeglu hrvatsku djecu. Emigrirao u SAD 1950. godine.[1][3] U Chicagu 1959. objavio englesku vježbenicu s gramatikom. U Poviesti Hrvata piše opsežno s hrvatskih državotvornih polazišta, mjestimice odveć slobodno, polemizira o prijepornim mjestima. Označio "srpski ekspanzionizam zaodjenut u jugoslavenstvo" jednim od uzroka Prvoga svjetskoga rata. Ogorčen na raspad hrvatske države 1945. pa s obzirom na zbivanja 1945., poziva na oružanu obnovu NDH pod vodstvom ustaškoga pokreta i A. Pavelića, precjenjujući snagu križara i udio Srba u novoj vlasti.[3] Autor brojnih članaka u različitim novinama i časopisima. Umro je u 76. godini života, 54. godini redovništva i 50. godini svećeništva. Pokopan je u Chicagu na groblju Holy Sepulchre.[2]

Djela[uredi VE | uredi]

Objavljeno mu je nekoliko knjiga iz hrvatske povijesti i književnosti, kao i duhovnosti.[1][2]

  • Početak romantizma u našoj književnosti (esej, 1930.)
  • Književni realizam; Fra Grgo Martić (studija, 1931.)
  • Hrvatska povijest od najstarijeg doba do godine 1918, I, II, Hrv. knjiž. društvo sv. Jeronima, Zagreb, (1936/37.), ur. Josip Andrić
  • Život i rad fra Didaka Buntića (studija, 1938.)
  • Svećenik na oltaru (1938.)
  • Pokolj hrvatske vojske 1945. (dokumenti o zvjerstvima Srba nad Hrvatima) (1960.)
  • Povijest Hrvata I, II (1961/1964.).
  • Široki Brijeg i druge pripovijesti, memoarsko-dokumentarna proza (1967.)
  • Poviest franjevaca u Bosni i Hercegovini (u rukopisu)[3]

Surađivao u izdanju Znameniti i zaslužni Hrvati (1925.), Hrvatskoj enciklopediji HIBZ-a (1941.–1943.) te u Napretkovoj Poviesti hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine (1942.)[3]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Mirko Marjanović: Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas, Sarajevo, 2001.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM O. fra Oton Knezović (pristupljeno 22. travnja 2018.)
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 Hrvatski biografski leksikon Joško Barić i Redakcija (2009) KNEZOVIĆ, Oton (Andrija) (pristupljeno 23. travnja 2018.)