Ozljede od groma
| Ozljede od groma | |
|---|---|
 Nekoliko munja pogađa naseljeno mjesto. | |
| Specijalizacija | Hitna medicina |
| Uobičajen početak | 20 – 45 godina kod muškaraca[1] |
| Vrste | Izravni udar, neizravni bočni udar, kontaktna ozljeda, struja u tlu[1] |
| Uzroci | Udar groma[1] |
| Dijagnostička metoda | Temeljena na okolnostima ozljede i pregledu[1] |
| Prevencija | Ostajanje na zatvorenom tijekom grmljavinske oluje[2] |
| Liječenje | KPR, umjetno disanje[1] |
| Učestalost | 240 000 godišnje[1] |
| Smrtni slučajevi | 24 000 godišnje[1] |
Ozljede od groma nastaju kada u čovjeka udari grom.[3] Početni simptomi mogu uključivati asistoliju srca i respiratorni arest.[1] Iako se asistolija prilično brzo može razriješiti spontano, zatajenje disanja obično traje dulje.[1] Drugi simptomi mogu uključivati opekline i tupe ozljede.[1] Oko 75 % preživjelih za posljedicu ima trajne zdravstvene poteškoće, poput sive mrene i gubitka sluha.[1] Ako nastupi smrt, ona je obično uzrokovana abnormalnim srčanim ritmom ili zatajenjem disanja.[1]
Ozljede od groma dijele se na izravne udare, neizravne bočne udare, kontaktne ozljede i ozljede uzrokovane strujom u tlu.[1] Struja u tlu uzrokuje otprilike polovicu slučajeva, a do nje dolazi kada grom udari u blizini osobe i putuje do nje kroz tlo.[1] Neizravni bočni udar čini otprilike trećinu slučajeva i događa se kada grom udari u blizini, a struja putuje do osobe zrakom.[1] Kontaktna ozljeda nastaje kada osoba dodiruje predmet koji je pogođen gromom.[1] Izravni udari čine oko 5 % ozljeda od groma.[1] Mehanizam ozljeda može uključivati električne ozljede, opekline od topline i mehaničke traume.[1] Dijagnoza se obično temelji na okolnostima ozljede i pregledu.[1]
Prevencija uključuje izbjegavanje boravka na otvorenom tijekom grmljavine.[2] Kada je boravak na otvorenom neizbježan, preporučuje se čučanje.[2] U zatvorenom se prostoru ne preporučuje korištenje uređaja spojenih na električne utičnice niti kontakt s vodom.[2] Među onima koji dožive srčani zastoj i nemaju centralni puls, treba započeti kardiopulmonalnu reanimaciju (KPR).[1] Kod osoba koje imaju centralni puls, ali ne dišu, preporučuje se umjetno disanje, poput metode disanja usta na usta.[1][4]
Procjenjuje se da se ozljede od udara groma pojavljuju 240 000 puta godišnje, s 24 000 smrtnih slučajeva.[1] Područja s planinskim terenom i jakim protokom zraka s visokom vlažnošću, poput središnje Afrike, imaju najveće stope udara groma.[5] Kada se udar groma dogodi trudnicama, smrt djeteta nastupa u otprilike polovici slučajeva.[1] U Sjedinjenim Državama otprilike 1 od 10 000 ljudi doživi udar groma tijekom života.[1] Muškarci su pogođeni 4 puta češće nego žene.[1] Dobna skupina s najčešćim udarima je od 20 do 45 godina.[1]
- 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 Jensen, JD; Vincent, AL. Siječanj 2019. Lightning Injuries. StatPearls. PMID 28722949
- 1 2 3 4 Lightning Safety Tips. CDC (engleski). 23. siječnja 2019. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. studenoga 2019. Pristupljeno 11. studenoga 2019.
- ↑ Mallinson, T. 2013. Understanding the correct assessment and management of lightning injuries. Journal of Paramedic Practice. 5 (4): 196–201. doi:10.12968/jpar.2013.5.4.196
- ↑ First Aid Recommendations Lightning. CDC (engleski). 23. siječnja 2019. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. listopada 2019. Pristupljeno 11. studenoga 2019.
- ↑ Davis, Chris; Engeln, Anna; Johnson, Eric L.; McIntosh, Scott E.; Zafren, Ken; Islas, Arthur A.; McStay, Christopher; Smith, William R.; Cushing, Tracy; Wilderness Medical Society. Prosinac 2014. Wilderness Medical Society practice guidelines for the prevention and treatment of lightning injuries: 2014 update. Wilderness & Environmental Medicine. 25 (4 Suppl): S86–95. doi:10.1016/j.wem.2014.08.011. ISSN 1545-1534. PMID 25498265