Paški trokut

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Paški trokut ime je za megalitski otisak u obliku jednakokračnih trokuta na otoku Pagu, u blizini mjesta Novalje. Trokut je otkrio hrvatski geodet Zdenko Grbavac 9. svibnja 1999. godine na brdu Tusto čelo[1][2], prilikom obavljanja geodetskih poslova za lokaciju kamenoloma. Prilikom mjerenja tla, Zdenko je zapazio trokutnu formaciju na brdu Tusto čelo, i kada je napravio mjerenja zapazio je pravilnost trokuta koji je ima sljedeće mjere: dvije stranice od 32 metara, te jedne stranice od 22 metara [3] te da je kamenje unutar trokuta svjetlije od kamenja izvan trokuta.[4] Svoje otkriće Zdenko je objavio medijima, što je privuklo dosta pažnje javnosti, turista, znatiželjnika, znastvenika i ufologa. Struktura kamenja koja se nalaze u trokutu drugačija su od kamena koji se nalazi van trokuta. Prema istraživanjima hrvatskog geologa Stjepana Zvonarića, kamen unutar trokuta kada se izloži ultraljubičastim zrakama daje crvenu fosforenciju, što znači da je kamen unutar trokuta bio izložen ekstremnim temperaturama u prošlosti[5]. Crvena fosforescencija je samo vidljiva na licu kamena koji je okrenut prema zemlji, jer tijekom godina i izlaganjem vremenskim prilikama i suncu crvena fosforescencija je isprana. Slična svojstva nisu pronađena ni u jednom kamenu u bližoj okolici paškog trokuta. Otkriće paškog trokuta 1999. godine izazvalo je pravu senzaciju kod hrvatskih ufologista, a mjesto je posjetilo prema nekim procijenama više od pola milijuna radoznalaca i turista[6], osobito nakon reportaža o misterioznim svjetilima koja su je pojavljivala u to vrijeme. Zbog raznoraznih nagađanja i glasina navodno o nadnaravnim moćima kamena ili kao ljekovita tvar, mnogi posjetitelji su uzimali su dijelove kamena s paškog trokuta tako da na nekim mjestima na trokutu sada zjape rupe [7]. Zbog devastacije grad Novalja je zaštitio područje gdje se nalazi trokut 2000. godine.

Vrela[uredi VE | uredi]