Pag (grad)

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pag
Pag (grb).gif
Gradska riva
Gradska riva
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zadarska
Stanovništvo (2011.)
 - ukupno 3.846 stan.
Gradonačelnik Željko Maržić (PSP)
Poštanski broj 23250
Zemljovid
Pag na karti Hrvatska
Pag
Pag
Pag na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 44°26′N 15°03′E / 44.44°N 15.05°E / 44.44; 15.05
Pag na karti Zadarska županija
Pag
Pag
Pag na zemljovidu Zadarske županije
Koordinate: 44°26′N 15°03′E / 44.44°N 15.05°E / 44.44; 15.05
Izgradnja novog grada Paga započela je 18. svibnja 1443. godine. Obnovu grada i pojedine zgrade izveo je arhitekt i kipar Juraj Dalmatinac

Pag je grad u Hrvatskoj, na otoku Pagu.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Grad Pag čini 11 naselja (stanje 2006), to su[1]: Bošana, Dinjiška, Gorica, Košljun, Miškovići, Pag, Smokvica, Stara Vas, Šimuni, Vlašići i Vrčići.

Prezimena (nadimci)[uredi VE | uredi]

Posebno mjesto u životu Pažana, tj. u njihovoj međusobnoj komunikaciji imaju obiteljski nadimci. Uz prezimena razvili su se nadimci sa svrhom individualizacije i diferencijacije osoba istih prezimena, a često i istih imena. Nastanak nadimaka je dakle društveno uvjetovan. Mnogo je starih nadimaka, tako da predstavnici istog prezimena, a drugog nadimka su najčešće vrlo dalji rod, u mnogim slučajevima i više od deset koljena. Nositelj obiteljskog nadimka je redovito pojedinac i to mahom muškarac. Kad postane glava obitelji, njegov nadimak zahvaća cijelu njegovu obitelj, tj. potomke, ali ne i ženu kao člana obitelji, jer udata žena uvijek zadržava nadimak obitelji u kojoj je rođena. Mnoga od navedenih prezimena i nadimaka su do danas izumrla ili se iselila u druga mjesta na otoku i dalje u svijet. Ispod su prikazana prezimena, te u zagradi nadimci tog prezimena.

Današnjih potomaka Pažana ima u većini južnih i srednjih sela. Tamo su se doseljavali na posjede crkve i bogatih Paških plemićkih veleposjednika kao radna snaga koja je ulazila u kmetske odnose sa veleposjednicima i crkvenim predstavnicima. Ovo su paška prezimena koja su ostala zabilježena iz pojedinih sela:

  • Dinjiška: Donadić, Dragoslavić, Škoda
  • Gorica: (Bukša-izumrli), Čepulo, Fabijanić, Maričević, Pernar, Skitarelić, Škoda
  • Kolan: Paladina, Prtorić, Zubović
  • Košljun: Festini
  • Kustići: Donadić, Kustić, Sabalić
  • Metajna: Datković, Kurilić
  • Novalja: Palčić
  • Povljana: Bakac, Crljenko, (Oguić-izumrli), Orlić, Pogorilić, Rukavina, Rumora, (Sabalić-izumrli), Škoda, Tičić, Vičević
  • Proboj: Palčić
  • Smokvica: Negulić
  • Stara Vas: Dragoslavić, Škoda
  • Šimuni: Fabijanić
  • Vlašići: (Bakač-izumrli), (Buljeta-izumrli), Šabalić
  • Zubovići: Zubović

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Na središnjem dijelu otoka Paga izdignuta nad prostranim bazenima soli, nalazi se akropola s crkvom Sv. Marije, kao dio nekadašnjeg Paga čije povijesne tragove valja tražiti još u razdoblju antike. Naziv Pag prvi se puta spominje u X. st. i to kada je 976. kralj Stjepan Držislav oslobodio Pag od bizantske vlasti i za upravitelja grada postavio hrvatskog župana. Jedan od najznačajnijih događaja u povijesti grada Paga jest dobivanje Bule kralja Bele IV. kojom je gradu Pagu darovao status Slobodnog kraljevskog grada. Bilo je to 30. ožujka 1244. godine i u spomen na taj događaj, 30. ožujka proglašen je Danom grada Paga. Nalazeći se stalno usred borbe Zadra i Raba za prevlast nad otokom , Pažani su željeli ostvariti autonomiju , za koju su se borili svim pravnim sredstvima. Paški je sudac Belota Dobronić na Općem hrvatskom saboru u Ninu 1396. godine nastojao i dijelom uspio oživotvoriti ideju o paškoj autonomiji. Hrvatski je kralj Ludovik I. 1376. godine potvrdio Pagu pravo Slobodnog kraljevskog grada , dajući mu uz postojeće , još i neke nove povlastice. Kralj Ladislav je 1403. godine prodao Veneciji svoj dio Dalmacije , u što je bio uključen i grad Pag. Na taj je način, za više stoljeća, Pag pripao Mletačkoj Republici. Godine 1433. dobio je Gradski statut , jedan od prvih dokumenata takve vrste u Hrvatskoj. Sredinom XV. st. opasnost od Turaka bila je sve veća , pa su Pažani, 18. svibnja 1443. godine, počeli s gradnjom novog grada, na mjestu na kojem se i danas nalazi.

Planovi za izgradnju novoga grada Paga izrađivali su se u Veneciji, a u svemu tome sudjelovao je i veliki graditelj i kipar Juraj Matejev Dalmatinac. U novi su se grad Pažani preselili 1467. godine. Grad koji su napustili nazvali su jednostavno Stari grad i takav je naziv ostao do danas. Novoizgrađeni grad pružao je veću sigurnost, bio je okružen zidinama dodatno pojačanima sa devet kula.

U novi grad Pag preselilo se cijelo stanovništvo Starog grada, pa je zapravo povijest starog i novog Paga jedna ista i nedjeljiva. Na čelu pa ške uprave stoljećima se nalazio knez kojega je postavljala središnja vlast u Veneciji. Važnu ulogu u oblikovanju kulturnog i gospodarskog življenja u gradu Pagu imale su paške plemićke obitelji. Njihove su palače bile simbol moći i bogatstva, ali i općeg prosperiteta grada.

Godine 1792. Pag je dobio prvu gimnaziju. Tijekom tridesetih godina XX.st. , zbog agrarne reforme usitnjeni su veliki otočni posjedi, što je oslabilo gospodarsku snagu plemstva, koje postupno počinje odlaziti u Italiju, Južnu Ameriku, a jedan dio u Zagreb, Rijeku i druge gradove u Hrvatskoj.

Do velikog osipanja gradskog stanovništva došlo je u dva navrata. Prvo početkom XX. st. , kada su zbog pojave peronospore uništeni otočni vinogradi. Zbog toga je oko 2000 Pažana 1905. godine otišlo u razne prekomorske zemlje, najviše u SAD i Australiju. Drugo veliko osipanje stanovništva dogodilo se neposredno nakon Drugog svjetskog rata (1941.- 1945.). Početkom 60-ih godina intenzivirao se razvoj turizma, što je dalo novi zamah općem gospodarskom razvoju. Pag se počeo urbano širiti izvan stare gradske jezgre. Nastala su nova prigradska naselja Vodice, Blato, Murvica, Varoš, Bašaca, Bošana i Sveta Jelena. Godine 1968. otvoren je hotel “Belevue” sa 370 ležajeva, uređuju se plaže, auto-kampovi, prometnice, caffe-barovi, disco-klubovi, trgovine. Turizam je izmijenio urbanu vizuru grada Paga i uvelike utjecao na život pučanstva. Na prijelazu iz XIX. u XX.st. u gradu Pagu živjelo je 4700 stanovnika, a prema popisu stanovništva iz 1991. godine u Pagu je na 1000 muškaraca dolazilo 1028 žena. Pažani su 95,4 posto Hrvati, rimokatolici, organizirani u 6 župa, Pag, Gorica, Dinjiška, Vlašići, Povljana i Kolan

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. naselje Pag imalo je 2.849, a područje Grada Paga 3.846 stanovnika.[2]

Popis 2001.[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2001. 4 350, (procjena za 2005. 5 050 stanovnika).

Popis 1991.[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991.: Pag

Gradska uprava[uredi VE | uredi]

GRADONAČELNIK I ZAMJENIK:

  • Gradonačelnik Grada Paga: Željko Maržić (PSP)
  • Zamjenik gradonačelnika: Dario Grašo (SDP)

GRADSKO VIJEĆE GRADA PAGA:

Gradsko vijeće je pred­stavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi odluke i akte u okviru djelokruga Grada, te obav­ljaju druge poslove u skladu sa Ustavom, zakonom i ovim Statutom. Gradsko vijeće ima 13 članova odnosno vijećnika,  predsjednika i dva potpredsjednika, koji se biraju većinom glasova svih članova Gradskog vijeća. Za svoj rad u Vijeću predsjednik, potpredsjednici (kada ga mijenjaju kao i vijećnici Gradskog vijeća) primaju naknadu u visini određenoj posebnom odlukom Gradskog vijeća.

  • Predsjednik gradskog vijeća Grada Paga: Edo Komadina (HSP AS)

1. Bobić Ivica (PSP) 2. Crljenko Dražen (SDP) 3. Šljivo Vjekoslav(PSP) 4. Herenda Toni (SDP) 5. Bukša Franči (HSS) 6. Herenda Tino (HDZ) 7. Žunić Stipe (HDZ) 8. Kuković Ana (HDZ) 9. Paro Vidolin Branimir (nezavisna lista) 10. Čemeljić Ante (HSP) 11. Fabijanić Davor (nezavisna lista) 12. Komadina Edo (HSP AS) 13. Vičević Domagoj (HLMzP)

Povijest[uredi VE | uredi]

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

  • Andreja Bistričić - (Zadar, 12. srpnja 1981.) modna dizajnerica
  • Frane Budak - (Pag, 1865. - Pag, 1944.) paški gradonačelnik i osnivač čipkarske škole
  • Stjepan Buljeta - (Pag, 19. svibnja 1824. - Pag, 01. veljače 1904.) svećenik, pokretač Hrvatskog narodnog preporoda u Pagu
  • Ante Fabijanić - doktor filozofije i teologije, arhiprezbirter, pedagog i pisac na latinskom jeziku
  • Donat Fabijanić - (Pag, 17. prosinca 1808. - Zadar, 08. travnja 1890.) franjevac i povjesničar
  • Nenad Fabijanić - (Zagreb, 1951.) hrvatski arhitekt
  • Tomislav Fačini, (Zagreb, 26. travnja 1975.), hrvatski dirigent.
  • Joso Felicinović - (Zadar, 14. veljače 1889. - Pag, 13. ožujka 1984.) hrvatski svećenik i domoljub, te osnivač Hrvatske kršćanske demokratske knjižnice i pokretač mjesečnika "Zora" i tjednika "Katolik"
  • Petar Grašo (Split, 19. ožujka 1976.) hrvatski je pjevač i skladatelj zabavne i pop glazbe.
  • Zoran Grašo je hrvatski bivši košarkaš i košarkaški trener.
  • Petar Grubonić - (Stari grad (Pag), 2. pol. 14. st. - Split, 30. prosinca 1426.) hrvatski svećenik i splitski nadbiskup i metropolit (1413.-1426.).
  • Bartol Kašić, prvi hrvatski gramatičar, rođen je u Pagu 1575.
  • Ivan Kašić - povjesničar grada nina
  • Živko Kustić (Split, 12. prosinca 1930. - Zagreb, 18. srpnja 2014.) bio je hrvatski grkokatolički svećenik, novinar i romanopisac.
  • Getruda Magaš - utemeteljica i voditeljica Zabavišta Sv. Anđela Čuvara i obdaništa Male škole, ostavila je neizbrisiv duhovni trag u odgoju djece, mladeži i djevojaka
  • Vid Matasović - (Pag 1.pol.XVI.st. – Kreta 7.08.1583.) zapovijednik hrvatskog konjaništva istakao se u Ciparskom ratu, za svoje zasluge dobio je naslov "Viteza sv.Marka"
  • Ino Mirković - violinist i glazbeni pedagog
  • Ivan Mirković - živio u Splitu, kipar, autor brojnih paških spomenika ( Bartul Kašić, Juraj Dalmatinac i dr )
  • Benedikt Mišolić - (Pag, 15.st.) kanonist i astrolog
  • Ivan Mršić - (Pag, 1575. - Pag, 1652.) hrvatski književnik, služio kao konjanički kapetan u vojsci hrvatskoga bana Nikole Zrinskog
  • Antun Palčić - (Pag, 15.st.) biskup osorski
  • Jure Palčić - kanonik Zbornog kaptola Sv. Marije u Pagu, veliki rodoljub, progonjen od Talijana i jugoslavenskih žandara, istaknuti prosvjetni djelatnik i osnivač škola u Pagu
  • Georgij Paro - (Čačak,(Srbija), 12. travnja 1934.) hrvatski kazališni redatelj
  • Ivo Pogorelić (Beograd, 20. listopada 1958.) hrvatski pijanist.
  • Lovro Pogorelić - (rođen 1970.) hrvatski pijanist
  • Frane Petar Rakamarić - (Pag, 04. srpnja 1744. - Veli Lošinj, 22. siječnja 1815.) biskup kotorski i osorski, pisac
  • Marko Lauro Ruić - (Pag, 22. listopada 1736. - Pag, 09. veljače 1808.) hrvatski povjesničar, prvi sudac upravitelj 1798.godine i bilježnik
  • Petar Rumora - svećenik, vrli rodoljub, progonjen od Talijana, sastavljač brojnih dokumenata i proglasa paške općine i publicist
  • Dario Tičić - (Zadar, 06. listopada 1975.) svećenik, tajnik zadarske nadbiskupije
  • Ivan Tičić - svećenik, mučenik, žrtva komunističkog terora 1943.godine pogubljen s još 12 Pažana u Lici- Podlapači
  • Ivan Tutnić - (Pag, 15.st.) franjevac, iz Svete Zemlje donio relikviju Sv. Trna, kasnije benediktinac, opat samostana Sv. Petra na Prosiki
  • Ivo Usmiani - (Pag, 10. studeni 1953.) predsjednika Uprave i direktora JGL-a
  • Nikola Valentić - profesor biblijskih znanosti u zadarskoj bogosloviji i urednik Zore Dalmatinske koji je uveo Gajev pravopis, pisac
  • Ante Vidolin - 18.st, pedagog, odgajatelj mladih, kanonik paškog Kaptola i zadnji komendatarni opat Sv. Petra na Prosiki, Ruić je zapisao da „Domovina i svećenstvo takva genija nikad prije nisu imali „
  • Blaž Karavanić - svećenik, veliki istraživač i pisac paške povijesti, pisac

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Grad Pag obiluje kulturno-povijesnim spomenicima. Najznačajnije građevine su Zborna crkva Marijinog Uznesenja, Knežev dvor i kula Skrivanat - jedina preostala od devet kula koje su, zajedno s bedemima, nekada okruživale grad. Osim navedenih građevina tu su i crkva sv. Jurja, crkva sv. Frane, samostan sv. Margarite te stari magazini soli. Kilometar udaljeno od gradske jezgre nalazi se arheološko područje Stari grad s crkvom sv. Marije i ostatcima akropole.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Šport[uredi VE | uredi]

  • NK Pag
  • Vaterpolo klub Pag nastupa u gradskoj luci Mandrač tijekom cijelog ljeta i organizira ligaške i revijalne utakmice, te vodi Školu vaterpola za najmlađe

Turizam[uredi VE | uredi]

Turizam je najvažnija gospodarska grana u Pagu. Premda je prvi veći zamah paški turizam doživio početkom šezdesetih godina 20. stoljeća, ipak njegovi počeci sežu u dublju prošlost. Tako je već 1929. godine Pag imao svoj turistički prospekt, a odmah na početku 20. stoljeća, u Zvonimirovoj ulici otvoren je i hotel. Pag je imao i tri konačišta: najveće se nalazilo u ulici sv. Marije, a vodila ga je obitelj Paro.

Pag raspolaže s oko 10 000 turističkih kreveta, a tijekom ljetne sezone u Pagu boravi preko 100 000 gostiju koji ostvaruju više od 1 000 000 noćenja. Najveći broj turista boravi u privatnim apartmanima i sobama, dio u auto-kampovima, dok ostali popunjavaju hotelske kapacitete.

U prosjeku strani gosti čine 60 posto od ukupnog broja gostiju koji ljetuju u Pagu te ostvaruju oko 65% noćenja. Zbog naglog razvoja turizma šezdesetih i sedamdesetih godina 20. st., izgrađen je veliki broj kuća za odmor. U takvim objektima, "vikendaši" ostvaruju i do 100 000 noćenja. Razvoj turizma pridonio je i razvoju popratnih gospodarskih grana, trgovine i ugostiteljstva. Razvoj turizma potaknuo grad da poveća svoju brigu o plažama, uslužnim djelatnostima, prometnicama i vanjskom uređenju kuća. Na izravan ili neizravan način, u tu gospodarsku granu uključeno je oko 70% pučanstva.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Zakon o područjima županija, gradova i oopćina u Republici Hrvatskoj: Zadarska županija
  2. Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Pag (grad) koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.