Pahulja
Pahulja je kristal leda, oblik čvrstog agregatnog stanja vode. Ako pahulje nastaju iz otopine proces se naziva flokulacija. Ako kondenziraju riječ je o zgrušavanju.
U 17. stoljeću, filozof i znanstvenik René Descartes, napisao je traktat o pahuljama kao i Johannes Kepler. Oba su utvrdili, da kristali leda imaju približan oblik šesterokuta. Međutim, nisu savršeno simetrične.
Američki znanstvenik Wilson Bentley utvrdio je, da je svaka pahulja jedinstvena i ima svoj poseban oblik,[1] koji ovisi o temperaturi na kojoj je nastala.[2] Na primjer, pahulje pri temperaturi od -2 °C imaju neobičan trokutasti oblik.[3] Najljepše oblike imaju kada kristali leda brzo izrastu, npr. pri prolasku vodenih kapljica kroz olujni oblak.[4]
Najveća izmjerena pahulja pala je 1887. godine u Montani (SAD), bila je široka 38 cm.[5]
Galerija[uredi | uredi kôd]
Izbor iz fotografija, koje je uslikao Wilson Bentley (1865. – 1931.):
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Moore, Leonard: Dječja enciklopedija prirode, Stvarnost Zagreb 1985.
- ↑ Klesius, Michael (2007), "The Mystery of Snowflakes", National Geographic 211 (1): 20, ISSN 0027-9358
- ↑ http://www.its.caltech.edu/~atomic/snowcrystals/class/class.htm
- ↑ Taylor, Charles, Pople Stephen: Oxford: Čudesni svijet znanosti, Sysprint, Zagreb 1999.
- ↑ http://www.nytimes.com/2007/03/20/science/20snow.html?_r=1