Panama

Republika Panama República de Panamá | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Himna Himno Istmeno | |||||
![]() | |||||
Glavni grad | Panamá | ||||
Službeni jezik | španjolski | ||||
Državni vrh | |||||
- Predsjednik | Nito Cortizo | ||||
Neovisnost | Od Kolumbije 3. studenoga 1903. | ||||
Površina | 115. po veličini | ||||
- ukupno | 78.200 km2 | ||||
- % vode | 2,9 % | ||||
Stanovništvo | 131. po veličini | ||||
- ukupno (2004.) | 3.000.463 | ||||
- gustoća | 37/km2 | ||||
Valuta | panamska balboa (100 centésima) | ||||
Pozivni broj | 507 | ||||
Vremenska zona | UTC -5 | ||||
Internetski nastavak | .pa |
Panama je najjužnija država Srednje Amerike. Obuhvaća dio kopnenog mosta koji spaja kontinente Sjevernu i Južnu Ameriku i koji zovemo Panamskom prevlakom. Panama graniči s Kostarikom na zapadu i Kolumbijom na istoku. Na jugu izlazi na Tihi ocean, a na sjeveru na Karipsko more.
Strateški položaj Panamske Republike ogleda se u nadzoru važnoga pomorskog i trgovačkog prolaza: Panamskog kanala.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Prvi tragovi ljudskih populacija na području Paname sežu 12 000 godina u prošlost.
Prije dolaska Europljana na području Paname žive indijanski narodi Chibchan i Chocoan. Prvi Europljanin koji dolazi na ovaj prostor je Rodrigo de Bastidas ploveći 1501. zapadno od Venezuele u potrazi za zlatom. Godinu dana kasnije Kristofor Kolumbo posjećuje ovo područje i osniva kratkotrajnu naseobinu. Nakon što je Vasco Núnez de Balboa 1513. dokazao da je Panamska prevlaka kopneni put između dva mora, Panama postaje stjecište putova i trgovine Španjolskog carstva u Novom svijetu. Uspjeh Španjolaca imao je i ovdje tamnu stranu - stradanje i pljačku domorodačkog stanovništva.
Panama je ostala španjolskom kolonijom 300 godina, od 1538. do 1821. kada postaje pokrajinom Kolumbije. U studenome 1903. Sjedinjene Američke Države pomažu panamski ustanak, odcjepljenje i osamostaljenje od Kolumbije. Tijekom 20. stoljeća panamska vlast često prolazi kroz periode političke nestabilnosti i korpucije. 1989. za vrijeme vlasti generala Manuela Noriege vojska SAD-a započinje napad na Panamu, nekoliko dana prije nego što je Panamski kanal trebao prijeći u panamsku nadležnost.
Sjedinjene Države su predale Panamski kanal, infrastrukturu i administraciju Panami tek 31. prosinca 1999.
Vanjska politika[uredi | uredi kôd]
U statusu je promatrača u Andskoj grupi zemalja.
Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]
Zbog svog ključnog zemljopisnog položaja, ekonomija Paname je orijentirana na pružanje usluga: bankarskih, trgovačkih i turističkih. Nakon dobivanja kontrole nad Panamskim kanalom 1999., otvaraju se mogućnosti za nove projekte.
Teritorijalna podjela[uredi | uredi kôd]
Panama se satoji od 9 provincija i 5 regija (comarca)
- Bocas del Toro, glavni grad Bocas del Toro
- Chiriquí, David.
- Coclé, Penonomé
- Colón, Colón City
- Darien, La Palma
- Herrera, Chitré
- Los Santos, Las Tablas
- Panamá, Panama City
- Veraguas, Santiago de Veraguas.
Comarce
- Embera Comarca, 4.383,6 km². Glavni grad Union Choco. Utemeljena 1983.
- Kuna Yala Comarca (San Blas). Glavni grad El Porvenir.
- Ngöbe-Buglé Comarca, utemeljena 1997. Glavni grad Chichica.
- Kuna de Madugandí, utemeljena 1996. Glavni grad Akua Yala.
- Kuna de Wargandí, 775 km² (299 četv. milja); utemeljena 2000. Glavno središte je Nurra.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Većinu stanovništva čine mestici, te miješano indijansko, španjolsko i kinesko stanovništvo. 194 269 panamskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim (8.3% od ukupnog stanovništva), a najrasprostranjeniji je guaymi (170 000).
Dominira katolička vjera: oko 80% populacije. Katoličanstvo je i službena vjera u Panami. Od ostalih vjeroispovjesti ima najviše protestanata, nešto muslimana, pripadnika Bahai vjere, židova i hindusa.
Indijanci pripadaju grupama poznatim kao Chibchan, Talamancan, Chocoan podijeljenim u više plemena, nasaeljenih uglavnom u tropskoj šumi, to su: Guaymi (Murire, Move ili Ngäbe, Valiente, Urraca †, Doleguas, Muite, Muoi, Penomeño, Nata) †, Dorasque (Burica, Changuena, Dorasque; Chaliva, Changuena, Chiru †, Duy, Escoria), Cuna (San Blas, Cuna, Chucunaque, Bayano, Cueva, Coiba †, Mandinga, Caimanes), Chocó (Catío, Empera, Noanama), Talamanca (Terraba, Tojar †, Teshbi, Bribri).
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
|
|
|
Nedovršeni članak Panama koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.