Panama

Republika Panama; República de Panamá
Zastava	Grb
	Himna; Himno Istmeno
Glavni grad	Panamá
Službeni jezik	španjolski
Vlada
- Predsjednik	Ricardo Martinelli
Neovisnost	Od Kolumbije; 3. studenoga 1903.
Površina	115. po veličini
- ukupno	78.200 km2
- % vode	2,9 %
Stanovništvo	131. po veličini
- ukupno (2004.)	3.000.463
- gustoća	37/km2
Valuta	panamska balboa; (100 centésima)
Pozivni broj	507
Vremenska zona	UTC -5
Internetski nastavak	.pa

Panama je najjužnija država Srednje Amerike. Obuhvaća dio kopnenog mosta koji spaja kontinente Sjevernu i Južnu Ameriku i koji zovemo Panamskom prevlakom. Panama graniči s Kostarikom na zapadu i Kolumbijom na istoku. Na jugu izlazi na Tihi ocean, a na sjeveru na Karipsko more.

Strateški položaj Panamske Republike ogleda se u nadzoru važnoga pomorskog i trgovačkog prolaza: Panamskog kanala.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prvi tragovi ljudskih populacija na području Paname sežu 12 000 godina u prošlost.

Prije dolaska Europljana na području Paname žive indijanski narodi Chibchan i Chocoan. Prvi Europljanin koji dolazi na ovaj prostor je Rodrigo de Bastidas ploveći 1501. zapadno od Venezuele u potrazi za zlatom. Godinu dana kasnije Kristofor Kolumbo posjećuje ovo područje i osniva kratkotrajnu naseobinu. Nakon što je Vasco Núnez de Balboa 1513. dokazao da je Panamska prevlaka kopneni put između dva mora, Panama postaje stjecište putova i trgovine Španjolskog carstva u Novom svijetu. Uspjeh Španjolaca imao je i ovdje tamnu stranu - stradanje i pljačku domorodačkog stanovništva.

Panama je ostala španjolskom kolonijom 300 godina, od 1538. do 1821. kada postaje pokrajinom Kolumbije. U studenome 1903. Sjedinjene Američke Države pomažu panamski ustanak, odcjepljenje i osamostaljenje od Kolumbije. Tijekom 20. stoljeća panamska vlast često prolazi kroz periode političke nestabilnosti i korpucije. 1989. za vrijeme vlasti generala Manuela Noriege vojska SAD-a započinje napad na Panamu, nekoliko dana prije nego što je Panamski kanal trebao prijeći u panamsku nadležnost.

Sjedinjene Države su predale Panamski kanal, infrastrukturu i administraciju Panami tek 31. prosinca 1999.

Vanjska politika[uredi VE | uredi]

U statusu je promatrača u Andskoj grupi zemalja.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Zbog svog ključnog zemljopisnog položaja, ekonomija Paname je orijentirana na pružanje usluga: bankarskih, trgovačkih i turističkih. Nakon dobivanja kontrole nad Panamskim kanalom 1999., otvaraju se mogućnosti za nove projekte.

Teritorijalna podjela[uredi VE | uredi]

Panama se satoji od 9 provincija i 5 regija (comarca)

Bocas del Toro, glavni grad Bocas del Toro
Chiriquí, David.
Coclé, Penonomé
Colón, Colón City
Darien, La Palma
Herrera, Chitré
Los Santos, Las Tablas
Panamá, Panama City
Veraguas, Santiago de Veraguas.

Comarce

Embera Comarca, 4.383,6 km². Glavni grad Union Choco. Utemeljena 1983.
Kuna Yala Comarca (San Blas). Glavni grad El Porvenir.
Ngöbe-Buglé Comarca, utemeljena 1997. Glavni grad Chichica.
Kuna de Madugandí, utemeljena 1996. Glavni grad Akua Yala.
Kuna de Wargandí, 775 km² (299 četv. milja); utemeljena 2000. Glavno središte je Nurra.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Panamac na konju, okolica Puerto Armuellesa, Panama. Foto: Zeljko, 2006.

Većinu stanovništva čine mestici, te miješano indijansko, španjolsko i kinesko stanovništvo.

Dominira katolička vjera: oko 80% populacije. Katoličanstvo je i službena vjera u Panami. Od ostalih vjeroispovjesti ima najviše protestanata, nešto muslimana, pripadnika Bahai vjere, židova i hindusa.

Indijanci pripadaju grupama poznatim kao Chibchan, Talamancan, Chocoan podijeljenim u više plemena, nasaeljenih uglavnom u tropskoj šumi, to su: Guaymi (Murire, Move ili Ngäbe, Valiente, Urraca †, Doleguas, Muite, Muoi, Penomeño, Nata) †, Dorasque (Burica, Changuena, Dorasque; Chaliva, Changuena, Chiru †, Duy, Escoria), Cuna (San Blas, Cuna, Chucunaque, Bayano, Cueva, Coiba †, Mandinga, Caimanes), Chocó (Catío, Empera, Noanama), Talamanca (Terraba, Tojar †, Teshbi, Bribri).