Park prirode Dinara

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Park prirode Dinara
Sinjal top of Croatia.jpg
Vrh Dinara koji se nalazi u sastavu Parka prirode Dinara
Koordinate: 44°6′25″N 16°38′77″E / 44.10694°N 16.65472°E / 44.10694; 16.65472Koordinate: 44°6′25″N 16°38′77″E / 44.10694°N 16.65472°E / 44.10694; 16.65472
Lokacija Splitsko-dalmatinska županija, Šibensko-kninska županija
Država Hrvatska
Površina 63.052 hektara (63,052 km2)
Utemeljen 2020.?

Park prirode Dinara bit će dvanaesti park prirode Hrvatske. Površina će iznositi 63.052 hektara (63,052 km2) Splitsko-dalmatinske županije i Šibensko-kninske županije, od čega će se gotovo dvije trećine nalaziti u Splitsko-dalmatinskoj, a jedna trećina u Šibensko-kninskoj županiji. Park prirode Dinara bit će drugi najveći hrvatski park prirode (najveći je Park prirode Velebit).[1]

Područje[uredi VE | uredi]

U sastav Parka priroda Dinare bit će masiv Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja uz Cetinu (Hrvatačko, Paško i Vrličko).[1]

Povijest[uredi VE | uredi]

Dana 22. svibnja 2020. u Kninu je održano javno izlaganje u sklopu javnoga uvida u Zakon o proglašavanju Parka prirode „Dinara“ . Na izlaganju prisustovali su ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, šibensko-kninski župan Goran Pauk, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, gradonačelnik Knina Marko Jelić te građani, predstavnici nevladinih organizacija i ostala zainteresirana javnost.[1][2]

Wikicitati „Park prirode Dinara bit će 12. park prirode u Republici Hrvatskoj i zajedno s osam nacionalnih parkova zaokružit ćemo jednu cjelinu od 20 takvih zaštićenih područja. Proglašenjem Dinare parkom prirode udio zaštićenih područja u kopnenoj površini Republike Hrvatske povećat će se s 12 na 13 posto, a pod europskom ekološkom mrežom 'Natura 2000' više neće biti 36,7 nego 39 posto teritorija.”
Wikicitati „Predivan prostor otvoriti kao potencijal za razvoj čitavog područja, i to na način da se ne naruši izvorna prirodna ljepota, a da Dinaru istovremeno učini pristupačnijom domaćim ljudima i posjetiteljima te stavi u funkciju gospodarskog razvoja u skladu sa stoljetnom tradicijom ljudskog korištenja prostora u ovom kraju”
Wikicitati „Nadam se da će na prvom sljedećem zasjedanju Sabora biti proglašenje ovog zakona. Imat ćemo park prirode i štitit ćemo ono što nam je najvažnije. Krka i Cetina izviru u budućem parku prirode Dinari i bez njih ne bi bilo života i nas.”

Bioraznolikost[uredi VE | uredi]

Dinarski je krš međunarodno prepoznat fenomen koji obuhvaća puno šire područje, a upravo je po Dinari kao tipskome lokalitetu dobio i ime. To je najvrjednija prirodna cjelina krša u svijetu, s naslagama debljima od osam kilometara te s izrazito razvijenima krškima poljima koja sadržavaju sve krške pojave.

Područje Dinare izrazito je bogato endemičnima i ugroženima vrstama. Obitavalište je više od 1000 biljnih vrsta (petina ukupne hrvatske flore), od toga 75 nacionalnih endema. Poznato je više od 20 endemskih vrsta životinja, a od toga i jedan sisavac – dinarski voluhar (Dinaromys bogdanovi).[1] Na Dinari se nalazi i najviši vrh Republike Hrvatske – Dinara, još poznat pod nazivom Sinjal (1831 metara). Na području budućega Parka prirode Dinara nalazi se 11 područja ekološke mreže (2 područja za ptice i 9 za vrste i staništa) tako da je 87 % područja Parka prirode „Dinara“ ujedno i područje ekološke mreže Natura 2000.[2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Dinara postaje 12. park prirode u Hrvatskoj, Hrvatska radiotelevizija, objavljeno 22. svibnja 2020., pristupljeno 22. svibnja 2020.
  2. 2,0 2,1 Ministar Ćorić: Dinara će postati 12. park prirode u Hrvatskoj, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, objavljeno 22. svibnja 2020., pristupljeno 22. svibnja 2020.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]