Periska

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte zgrada Periska u Splitu.
Periska
Periska u moru, Levanto, Italija
Periska u moru, Levanto, Italija
Status zaštite
Status iucn2.3 CR hr.svg

Status zaštite: Kritično[1]

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Mollusca
Razred: Bivalvia
Red: Pterioida
Porodica: Pinnidae
Rod: Pinna
Vrsta: P. nobilis
Dvojno ime
Pinna nobilis
Linnaeus, 1758.

Periska, lostura, lošćura[2] (lat. Pinna nobilis) je školjkaš iz porodice lepezastih školjki (lat. Pinnidae).

Opis[uredi VE | uredi]

Periska je najveći školjkaš Jadranskog mora prosječne veličine između 30 i 50 centimetara, ali može dosegnuti visinu od 120 centimetara. Hermafroditi su.

Školjka je zakopana do trećine visine te se bisusnim nitima veže za morsko dno. Od bisusnih niti periske u prošlosti se proizvodila tzv. morska svila.[3]

Simbiont je račić periskin čuvar.[2]

Rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Periska je endemična vrsta Sredozemnog mora. U Jadranskom moru rasprostranjena je po cijeloj obali, na pjeskovitim i muljevitim dnima od 0.5 do 40 metara dubine.[4]

Zaštita i izumiranje[uredi VE | uredi]

Periska je osjetljiva na iznimna zagađenja, mnoge jedinke stradaju zbog sidrenja, a još uvijek je prisutno i ilegalno vađenje jedinki koje je zabranjeno 1977. godine. Nalazi se na popisu strogo zaštićenih vrsta Republike Hrvatske[5] i postoji propisana visina naknade štete uzrokovane vađenjem periske iz mora.[6]

Suočena je s masovnim izumiranjem koje je prvi put zabilježeno 2016. godine na jugoistočnoj obali Španjolske.[7] Masovni pomori su od tada zabilježeni i potvrđeni u Francuskoj, Italiji, Turskoj, Grčkoj i Albaniji, a Društvo istraživača mora 20000 milja zabilježilo je prvi masovni pomor zaštićene plemenite periske u Jadranu.[8][9] U svibnju 2019. godine pomor je opažen na Elafitima, a kasnije u listopadu objavljena je vijest da u Parku prirode Lastovo više nema živih jedinki vrste.[10] U siječnju 2020. godine primijećen je pomor na Pelješcu. Nakon izrazito agresivnog razmnožavanja prethodnih godina, neki izvori govore o 5-10 periski na četvornom metru, došlo je do naglog izumiranja čiji uzrok nije poznat. Pretpostavlja se da je riječ o bakteriji kao i o zagrijavanju mora[11].

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Nardo Vicente (Institute Océanographique Paul Ricard), Amalia Grau (Enalia Physis), Mouloud Benabdi, Maite Vázquez-Luis, Sezginer Tuncer, Hrvoje Čižmek (18. listopada 2019.). "IUCN Red List of Threatened Species: Fan Mussel" pristupljeno 30. travnja 2020.
  2. 2,0 2,1 (): periska Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 27. travnja 2020.
  3. "Neprocjenjivo zlato mističnog otoka koje nitko ne smije prodati niti kupiti" pristupljeno 5. rujna 2019.
  4. "Periska" pristupljeno 7. kolovoza 2019.
  5. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama, Narodne Novine Preuzeto 23. kolovoza 2018.
  6. Pravilnik o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama, Narodne Novine Preuzeto 24. kolovoza 2018.
  7. Pinna nobilis mass mortality outbreak in the Mediterranean, IUCN Preuzeto 24. kolovoza 2018.
  8. (25. svibnja 2019.)"Vijest koja nas je ozbiljno rastužila; zabilježen je prvi masovni pomor periske u Jadranu" pristupljeno 6. kolovoza 2019.
  9. Zubak, Davor. Društvo istraživača mora 20000 milja pristupljeno 6. kolovoza 2019.
  10. (31. listopada 2019.)"Vrijeme je da se zabrinemo; na Lastovskom otočju pomrle su sve periske, zaštićena vrsta školjke" pristupljeno 31. listopada 2019.
  11. Dičak, Sandra (19. siječanj 2020.). "Pomor periski na Pelješcu". Hrvatska Radio Televizija pristupljeno 20. siječnja 2020.