Perućko jezero

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Perućko jezero
Troglav Peruca.jpg
Lokacija Brana na Cetini
Koordinate 43°49′″N 16°36′″E / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /; Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /Koordinate: 43°49′″N 16°36′″E / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator < / Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /; Pogrješka u predlošku: Neočekivani operator /
Površina cca 15 km²
Zapremina 0,541 km³
Najveća dubina 65 m
Države Hrvatska
Disambig.svg "Peruća" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, vidi Peruća (razdvojba).

Perućko jezero je umjetna akumulacija nastala izgradnjom brane Peruća na rijeci Cetini, te je po veličini treće jezero u Hrvatskoj s površinom od oko 15 km2, a dubinom od 65 m među prva tri (dubina jezera jako varira zbog brane koja u kišnoj sezoni jesen-zima vrši uglavnom akumuliranje vodene mase a u vrijeme ljeta ispuštanje vode). Izgradnjom brane regulirana je sezona poplava za Hrvatačko polje i Sinjsko polje, te rad hidroelektrana Peruća, Đale i Zakučac (najveća hidroelektrana u RH).

Područje jezera prije potapanja je bilo djelomično naseljeno, a priroda na tom području je obilovala šumama, oranicama, livadama i vinogradima a od gospodarskih objekata na rijeci Cetini je u tom području bilo mnoštvo mlinova, stupa, uzgajališta riječnih rakova te čak jedna manja hidroelektrana sagrađena netom poslije Drugog svjetskog rata ali i mnogi mostovi. Na tom zemljištu država je izvršila nacionalizaciju i seljacima iz mjesta Vrlika, Vinalić, Garjak, Kosore, Ježević, Laktac, Dabar, Vučipolje, Zasiok, Bitelić, Rumin, Hrvace, Satrić, Potravlje, Maljkovo, Otišić i Maovice oduzela zemlju većinom bez naknade za izgubljenu vrijednost. Poplavljivanjem tog područja većina stanovništva se premjesila na višlja područja planina Svilaje, Dinare i Debelog brda a dio stanovnika se odselilo iz ovog kraja. Pri potapanju područja potopljen je i manastir u Dragoviću koji ponekad kod niskih vodostaja izroni iz dubine jezera zajedno sa zidinama mnogih kamenih kuća, staja, mlinova i suhozida.

Tijekom Domovinskog rata pobunjenici su miniranjem pokušali srušiti branu i to za vrijeme najvećeg vodostaja ikad izmjerenog, no zbog specifične izgradnje (jezgra od ilovače) i brze intervencije Hrvatske vojske spriječeno je potopljavanje nizvodnih sela i gubitak ljudskih života.

Ribolov je razvijen, ali samo za sportske i rekreacijske svrhe. Jezero je poznato i po tome što na njemu zbog izvsnih uvjeta pripreme vrše hrvatski veslači reprezentativci među kojima su osvajači i olimpjiskih i svjetskih medalja.

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Uslijed više uzastopnih dana debelih temperaturnih minusa na jezeru Peruća 16. veljače 2012. godine pojavio se led na gotovo 90% površine po prvi put u svojoj povijesti, premda se jezero u rubnim dijelovima uz obalu znalo i prije zalediti nikada kao tada.[1]

Pogledati još[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]