Petrovo polje
Petrovo polje okruženo je visokim planinskim masivima, planinom Moseć, planinom Promina i Svilajom.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Poljem protječe rijeka Čikola, kanalizirani potok Mantovac i niz manjih povremenih rijeka vodotoka i melioracijskih kanala.
Grad Drniš smješten je na zapadnom rubu Petrovog polja, između Moseća i Promine, kroz grad protječe rijeka Čikola, a odlikuje se i kulturnim znamenitostima. Područje Petrovog polja rijetko je naseljeno, a gradnja je raštrkana. Naselja uglavnom čine manji zaseoci koji administrativno spadaju pod grad Drniš. Siverić je naselje smješteno u sjeverozapadnom dijelu Petrova polja, a Biočić, Parčić i Miočić naselja su smještena u sjeveroistočnom dijelu Petrova polja. Unutar Petrova polja pojavljuje se i nekoliko industrijskih postrojenja.
Kulturne znamenitosti[uredi | uredi kôd]
Od spomenika se ističu lokalne crkve i mauzolej Ivana Meštrovića u naselju Otavice.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Zbog povoljnog položaja i prirodnih pogodnosti za ljudski život Petrovo polje nastavano je još od pradavnih vremena. Nalaza ima od prapovijesti kroz sva kasnija razdoblja. Na području Petrova polja antički povijesni izvori i epigrafski spomenici zabilježili su nazive nekoliko naselja: Promona, Synodion (Sinodij) i Magnum Municipium. Kroz Petrovo polje prolazila je važna magistralna cesta rimske provincije Dalmacije, koja je bila najkraća i najfunkcionalnija veza Salone, administrativnog i kulturnog središta ove provincije, s Panonijom.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- http://puo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_0206092.pdf
(PDF) (preuzeto 15. kolovoza 2009.)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Petrovo polje |