Razorna čehavka

Razorna čehavka
Sistematika
Carstvo:	Gljive;
Koljeno:	Basidiomycota;
Razred:	Agaricomycetes;
Red:	Agaricales;
Porodica:	Strophariaceae;
Rod:	Pholiota;
Vrsta:	H. populnea; (Pers.) Kuyper & Tjall.-Beuk. (1986.)
Dvojno ime
	Hemipholiota populnea;
Sinonimi
	Agaricus populneus Pers. (1828.) ; Agaricus destruens Brond. (1829.) ; Agaricus comosus Fr. (1838.); Pholiota destruens (Brond.) Gillet (1876.) ; Dryophila destruens (Brond.) Quél. (1886.); Nemecomyces mongolicus Pilát (1933.); Myxocybe destruens (Brond.) R.Heim (1957.) ; Hemipholiota destruens (Brond.) Romagn. (1980.); Hemipholiota populnea (Pers.) Bon (1986.) ; Pholiota populnea (Pers.) Kuyper & Tjall.-Beuk. ; Hemipholiota comosa (Fr.) Bon (1994.);
Baze podataka
	GBIF;
	WD; wikislike; wikigalerija;

Razorna čehavka, čehovka, razorna ljuskavica ili topolova ljuskavica (lat. Hemipholiota populnea) je nejestiva gljiva iz porodice Strophariaceae.

Opis[uredi | uredi kôd]

Klobuk razorna čehavke je širok od 5 do 20 centimetara, u mladosti konveksno polukuglast, zatim otvoren i tupo ispupčen, žućkast ili smeđast, mesnat; rub je jako čehav, čitav je prekriven bijelim i debelim ljuskama nepravilnog oblika koje kasnije postanu smeđaste.
Listići su gusti, debeli, nejednako dugi, prirasli za stručak, najprije bijeli, zatim smeđasti s bjelkastom oštricom.
Stručak je visok od 3 do 9 centimetara, debeo od 1,5 do 3 centimetra, kratak, zavinut, na osnovi zadebljan, često s korjenastim produžetkom, do vjenčića uzdignuto ljuskavo čehast, pun, najprije bijel zatim smeđast; iznad vjenčića gladak, vjenčić je dlakav s rascijepljenim rubom.
Meso je tvrdo, bijelo, u stručku žućkasto, posjeduje svojstven miris za kojeg se može reći da se nalazi između ugodnoh i neugodnog; okus najprije slatkast zatim gorkast.
Spore su glatke, eliptično jajolike, 7,5 – 8 x 5 μm; otrusina je tamno rđastosmeđasta.

Kemijske reakcije[uredi | uredi kôd]

Meso u dodiru s kalijevom lužinom požuti.

Stanište[uredi | uredi kôd]

Razorna čehavka raste ljeti i u jesen pojedinačno ili 2 do 3 primjerka zajedno na panjevima ili stablima topole.

Upotrebljivost[uredi | uredi kôd]

Razorna čehavka nije jestiva.^[1]

Razorna čehavka raste gotovo uvijek na panjevima, povaljenim stablima ili rastućim stablima topole. Ona je opasan parazit jer njezin micelij razara domaćina dok ga u potpunosti ne uništi. Zbog osobitog staništa i osebujnog izgleda nije moguća zamjena s nijednom vrstom gljiva. Možda je donekle slična vrsti Psathyrella caput-medusae (Fr.) Konnrad ex Maublanc, međutim, ona raste isključivo na ostacima crnogoričnog drveća.