Planetarij Eisinga
| Planetarij Eisinga u Franekeru | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država |  Nizozemska |
| Godina uvrštenja | 2023. (45. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | iv |
| Ugroženost | – |
| Poveznica | UNESCO:1683 |
| Koordinate | 53°11′43″N 05°32′38″E / 53.19528°N 5.54389°E |
Kraljevski planetarij Eise Eisinga (niz. Koninklijk Eise Eisinga Planetarium) je orerij iz 18. stoljeća koji se nalazi u Franekeru, u Frieslandu, Nizozemska. Danas je muzej kulturne baštine otvoren javnosti u kojemu se može vidjeti najstariji orerij na svijetu koji je još uvijek u funkciji.[1]
Pokretni mehanički model Sunčevog sustava, kakav je bio poznat u to vrijeme, zamislio je i izgradio običan građanin, proizvođač vune, samouki amaterski astronom, Eise Eisinga. Naime, model je između 1774. i 1781. godine ugrađen u drveni strop i južni zid njegove bivše dnevne sobe/spavaće sobe, što ga čini jednim od najranijih prethodnika stropnih i projekcijskih planetarija 20. i 21. stoljeća. Zbog toga je planetarij Eisinga u Franekeru upisan na popis mjesta svjetske baštine u Europi 2023. godine.[2]
Planetarij Eisinga je zapravo orerij kojega je od 1774. do 1781. Eise Eisinga izgradio u svom domu u Franekeru u Nizozemskoj. Najprije je drveni svod svog dnevnog boravka obojio kraljevskom plavom bojom, a potom ocrtao orerij zlatnom bojom. Mehanizam planetarija domišljato je ugrađen u strop i zid ormara u dnevnoj sobi i sastoji se od jednostavnih, ali robusnih komponenti, poput drvenih obruča i diskova te željeznih klinova. Samo za zupčanike mu je trebalo 10.000 ručno izrađenih ćavala.[3]
Orerij prikazuje planete preko širine stropa sobe i radi gotovo neprekidno otkad je stvoren.[4] Pokretan jednim jedinim satom s njihalom, pruža realističnu sliku položaja Sunca, Mjeseca, Zemlje i pet drugih planeta (Merkur, Venera, Mars, Jupiter i Saturn). Planeti se okreću oko Sunca u stvarnom vremenu, a udaljenost između planeta je u mjerilu 1:1.000.000.000.000 (1 milimetar: 1 milion kilometara). Ovaj orerij je planetarij u oba smisla riječi: složeni stroj koji prikazuje orbite planeta i kazalište za prikaz kretanja planeta. Pored orarija, planetarij je sadržavao i oznake zodijaka, prikaz mjesečevih mijena i drugih astronomskih fenomena. Kao tehnološki ansambl, nastavio je doprinositi širenju astronomskog znanja, a posebno razumijevanju heliocentričnog modela Svemira.[2]
Kuću Eisinga kupila je nizozemska kraljevska obitelj koja mu je dala mirovinu i pretvorila ju u kraljevski planetarij i kasnije znanstveni muzej. Muzej se sastoji od sobe s planetarijem, prostorije za obrazovne i povijesne projekcije, kao i izložbe moderne astronomije. Tu je i trajna izložba o životu Eise Eisinga i njegova kolekcija povijesnih astronomskih instrumenata, kao što su teleskopi, oktanti i telurij. Činjenica da je mehanizam još uvijek u ispravnom stanju dokaz je domišljatosti i predviđanja njegovog tvorca, koji je ostavio detaljne upute za njegovo održavanje.[2]
- ↑ Alison Abbot, "Hidden treasures: Eise Eisinga Planetarium", Nature, 451 (1057): 1057, 27. veljače 2008. Bibcode:2008Natur.451.1057A. doi:10.1038/4511057a. (engl.) Pristupljeno 24. kolovoza 2025.
- 1 2 3 Eisinga Planetarium in Franeker na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Pristupljeno 24. kolovoza 2025.
- ↑ "planetarium-friesland.nl" (engl.) Pristupljeno 24. kolovoza 2025.
- ↑ Welcome - Planetarium Friesland. www.planetarium-friesland.nl
 |
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Planetarij Eisinga |
| Kulturna baština (10) | Amsterdamski kanali (2010.) • Obrambena linija Amsterdama (1996.) - prošireno na Nizozemske vodoobrambene linije (2021.) • Polder Beemster (1999.) • Planetarij Eisinga u Franekeru (2023.) • Sustav vjetrenjača kod Kinderdijka (1997.) • Kolonije dobrohotnosti, zajedno s Belgijom (2021.) • Pumpe na parni pogon u Lemmeru (1998.) • Krajolik poldera u Schoklandu (1995.) • Rietveld Schröderova kuća u Utrechtu (2000.) • Tvornica Van Nelle (2014.) |  |
|---|---|---|---|
| Prirodna baština (1) | Vadensko more1) (2009.) | ||
| Nematerijalna svjetska baština (1) | Umijeće upravljanja vjetrenjačama mlinovima (2017.) | ||
1) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske
| |||