Planned Parenthood

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Houstonska podružnica u Teksasu.

Planned Parenthood, službenim nazivom Planned Parenthood Federation of America, Inc. (PPFA), američka je organizacija za planiranje obitelji, nadležna izvršavanje pobačaja u SAD-u, te, preko svojih tvrtki kćeri, i u nekim državama Europe i svijeta. Članica je društva International Planned Parenthood Federation.

U SAD-u drži više od 650 podružnica, u kojima provodi reproduktivne zdravstvene usluge, uglavnom pobačaj.[1] Među ostalim uslugama ističu se seksualno obrazovanje i borba za tzv. reproduktivna prava. Prema godišnjem izvješću iz 2014. godine, PPFA je uslužila 2,5 milijuna pacijenata pruživši 9 milijuna zdravstvenih usluga, od čega 324.000 pobačaja.[2]

Iako se vodi neprofitnom organizacijom, godišnje iz proračuna Vlade SAD-a dobije oko 530 milijuna USD-a, uglavnom preko državnog programa Medicaid te ostvaruje prihod od 1-1,5 milijarde USD-a.[3] Također, uživa snažnu financijsku i javnu potporu feminističkih, LGBT i liberalnih organizacija, kao i političara, poput Hillary Clinton.

Povijest[uredi VE | uredi]

Margaret Sanger, osnivačica i prva predsjednica.

Organizaciju je 16. listopada 1916. osnovala Margaret Sanger, koja je sa sestrom Ethel Byrne i aktivisticom Faniom Mindell otvorila prvu "kliniku za kontrolu rađanja" u SAD-u, kao ishod Pokreta za kontrolu rađanja (engl. Birth control movement). Prva klinika otvorena je u njujorškoj četvrti Brooklyn.[4] Prema tadašnjem zakonu (Comstock Act) bilo je zabranjeno posjedovanje erotike, prezervativa, abortifacijenta, seksualnih igračaka ili širenja bilo kakvih informacija o navedenom[5], zbog čega su radnice klinike uhićene i pritvorene.[6] Nakon pravne presude u korist Sanger, izmijenjen je zakon kojim je dopštena kontrola rađanja i politika planiranja obitelji u SAD-u.[7]

Godine 1921. klinika postaje dio mreže Američke lige za kontrolu rađanja (engl. American Birth Control League)[8] i to ime nosi do 1942. kada dobiva današnji naziv. Tijekom prvih 20 godina, na području SAD.a otvorene su 222 klinike i usluženo 49.000 pacijenata.[9] Ime je promijenjeno nakon primjedbi brojnih građana koji su smatrali ime "protuobiteljskim" i "napadnim", zbog čega su čanovi Lige vodili žestoke rasprave, ali ime je na svršetku promijenjeno.[10]

PPFA bila je jedna od osnivačica organizacije International Planned Parenthood Federation na osnivačkoj konferenciji u Bombaju 1952. godine.[9] Stranger se u posljednjim godinama predsjedništva zalagala za dostupnost kontrole rađanja, ali i pobačaja, koji je tada još uvijek bio protuzakonit.[11]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. National Public Radio www.npr.org Julie Rovner. Planned Parenthood: A Thorn In Abortion Foes' Sides, 13. travnja 2011. (pristupljeno 23. prosinca 2017.)
  2. Planned Parenthood Federation of America, www.plannedparenthood.org 2014-2015 Annual Report / Godišnji izvještaj 2014.-2015. (pristupljeno 23. prosinca 2017.)
  3. Planned Parenthood Federation of America, www.plannedparenthood.org Planned Parenthood Federation of America (Inc.) and Related Entities, Consolidated Financial Statements and Supplementary Information, Audited, June 30, 2013 and 2014 (pristupljeno 23. prosinca 2017.)
  4. Nation, www.thenation.com Michelle Goldberg. Awakenings: On Margaret Sanger, 7. veljače 2012. (pristupljeno 23. prosinca 2017.)
  5. Dennett, Mary Ware. Birth Control Laws: Shall we keep them, change them, or abolish them New York, Grafton Press, 1926. , str. 9
  6. Chesler, Ellen, Woman of Valor: Margaret Sanger and the Birth Control Movement in America, Simon & Schuster, 1992. ISBN 0-671-60088-5.
  7. McVeigh, Frank; Loreen, Wolfer. Brief history of social problems: a critical thinking approach (ilustrirano izdanje), University Press of America, 2004. ISBN 0-7618-2831-1
  8. Kathryn Cullen-DuPont. Encyclopedia of women's history in America, Infobase Publishing. str. 11. ISBN 978-0-8160-4100-8 Dostupno mrežno izdanje na Google knjigama (books.google.hr)
  9. 9,0 9,1 Balter, Lawrence. Parenthood in America: an encyclopedia, tom 1 (ilustrirano izdanje), ABC-CLIO, ISBN 1-57607-213-4
  10. Gordon, Linda. The moral property of women: a history of birth control politics in America, tom 3, University of Illinois Press, 2000. ISBN 0-252-02764-7
  11. Reagan, Leslie J. When Abortion Was a Crime : Women, Medicine, and Law in the United States, 1867-1973. Berkeley: University of California Press, 1997.