Plimni val

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Plimni val prodire u uvalu Cook, Aljaska

Plimni val je vodeni val koji se formira u fenomenu plime a nastaje kao razlika između razine vode oseke i vodene mase koja joj se suprostavlja strujanjem u suprotnom smjeru pa je zbog toga plimni val najčešći u uskim, dugim zaljevima, rijekama i zaljevima gdje veća količina vodene mase utječe kroz pritoke. Kao takav plimni val se zbog svoje jakosti često zamjenjuje sa tsunamijem premda se radi o dvije različite prirodne pojave.

Fenomen plimnog vala[uredi VE | uredi]

Plimni valovi iako se pojavljuju gdje god postoje uvjeti kod plime i oseke u većini slučajeva njihov efekat nije vidljiv. Vidljivost i utjecaj plimnog vala prepoznaje se samo u područjima gdje nastaju visoke razlike između plime i oseke (obično gdje je razlika oko 6 m između visoke i niske vode) te gdje plima plavi plitka, sužavajuća riječna korita ili zaljeve. Plimni valovi ne samo da povisuju razinu plime nego isto tako mogu produžiti vrijeme plimne poplavljenosti određenog područja zahvaćenog plimnim valom te pri tom stvoriti efekat iznenadnog porasta razine vode koji nije uobičajen.

Plimni valovi se javljaju u nekoliko oblika, varirajući od vodenog zida koji nadolazi u obliku jednog vala, u obliku udarnog vala, te višestrukih valova predvođenih jednim primarnim jačim valom te nizom sekundarnih smirujućih valova. Kod zrazito veliki plimni valovi postoji mogućnost ugrožavanja plovidbe brodova i odvijanja plovnih aktivnosti ali predstavljaju mogućnost odvijanja ekstremnih sportskih aktivnost kao što je riječno surfanje.

Popis rijeka na kojima je zabilježen fenomen plimnog vala: [1]

Azija[uredi VE | uredi]

Australija[uredi VE | uredi]

Europa[uredi VE | uredi]

Velika Britanija[uredi VE | uredi]

Francuska[uredi VE | uredi]

U Francuskoj fenomen plimnog vala u jeziku se zove un mascaret[2] , iako postoje i lokalni naziv koji su uobičajeniji.[1]

Norveška[uredi VE | uredi]

  • zaljev Saltstraumen kod grada Bodø gdje se javljaju najjača strujanja vodene mase prilikom izmjena morskih mijenja na svijetu.

Sjeverna Amerika[uredi VE | uredi]

Plimni val na rijeci Petitcodiac
  • uvala/zaton Cook na Aljasci bilježi i do 2 metra visine plimne valove koji dostižu brzinu oko 20 km/h.

Većina rijeka koje se uviru u gornjem dijelu zaljeva Fundy između Nova Scotije i New Brunswicka imaju plimne valove. Posebno treba izdvojiti:

  • rijeka Petitcodiac je bila poznata po najvećim plimnim valovima u Sjevernoj Americi (2 metra) ali je tijekom vremena njihova visina opala a kao razlog se navode konstrukcijski i eksploatacijski radovi u koritu rijeke.
  • rijeka Shubenacadie također se ulijeva u zaljev Fundy u Nova Scotiji a njezin plimni val u nadolasku poplavi riječno korito u potpunosti koje za vrijeme oseke bude suho te zbog toga je zabolježeno nekoliko smrtnih slučajeva neopreznih turista.[nedostaje izvor] Iznajmljivači brodova na ovoj rijeci tijekom ljeta zbog plimnih valova u ponudi imaju rafting.
  • Plimni valovi su najveći i najbrži u nekima od najmanjih riječnih tokova koji se ulijevaju u zaljev Fundy kao što su rijeke Hebert i Maccan pri uvali Cumberland, isto tako rijeke St. Croix, Herbert i Kennetcook pri uvali Minas, te rijeka Salmon.

Zaljev Fundy je specifičan po tome jer je na toj lokaciji zabilježena najveća razlika između morskih mijena to jest plime i oseke sa razlikom od 16 metara između najvišlje i najniže razine vode pa i samim time je fenomen plimnog vala je izrazit i zamjetljiv.

Južna Amerika[uredi VE | uredi]

  • rijeka Amazona u Brazilu i rijeka Orinoco u Venezueli imaju plimne valove visoke do 4 metra koji se kreću uzvodno brzinom do 20 km/h. Lokalno stanovništvo ovu pojavu plimnog vala naziva pororoca.[3]
  • rijeka Mearim u Brazilu.
  • rijeka Araguari u Brazilu.


Izvori[uredi VE | uredi]

Pogledati također[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]