Plivački maraton Šilo – Crikvenica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Plivački maraton Šilo – Crikvenica najstariji je plivački maraton u Hrvatskoj i na cijelom Jadranu. Prvi put je održan na Veliku Gospu 15. kolovoza 1910. i prvi je registrirani maraton u Hrvatskoj.[1] Uz prekide zbog svjetskih i državnih ratova ovaj maraton se održava sve do danas, istog dana, na istoj relaciji.[2]

Pliva se od rive u Šilu na otoku Krku preko Vinodolskog kanala, a cilj je na Gradskom plivalištu u Crikvenici. Dužine je 3500 metara. Maraton se boduje u Cro-Cupu (Hrvatskom kupu). Start je u prijepodnevnim satima.

Tradicijski se održava 15. kolovoza, na blagdan Velike Gospe, zaštitnice grada Crikvenice.

Prvi je plivački maraton održan 1910. godine u organizaciji ondašnjega Lječilišno-turističkog povjerenstva. To je bila međunarodna plivačka utakmica u preplivavanju od Šila do Crikvenice. Početno je ovo bio pustolovni pothvat i skromnih mjerila, a danas je to postala športska manifestacija na koju se odazivaju i rekreativci i vrhunski športaši.

Natjecanje[uredi | uredi kôd]

Natjecatelji se natječu u osam kategorija. Muškarci i žene istodobno sudjeluju na natjecanju, s time što se rezultati zasebno ocjenju.

Kategorije su:

  • apsolutna, u kojoj su svi plivači
  • opća, žene sve plivačice
  • juniori, plivači do 18 godina
  • juniorke, plivačice do 18 godina
  • veterani, plivači od stariji od 41 godine
  • veteranke, plivačice starije od 41 godine
  • Crikvenica – apsolutna, najbolji plivač s prebivalištem na području Grada Crikvenice
  • Crikvenica – žene, najbolja plivačica s prebivalištem na području Grada Crikvenice

Sudionici i sudionice smiju biti:

  • Plivači i plivačice daljinskog plivanja upisani u Upisnik registriranih i licenciranih natjecatelja za odgovarajuću pri Hrvatskom savezu daljinskog plivanja (plivači se natječu i boduju u okviru CRO-CUP-a).
  • Žene i muškarci, članovi športskih društava i udruga u Republici Hrvatskoj i inozemstvu, rekreativci, plivači, sportaši.
  • Još najviše 10 natjecatelja može sudjelovati, a to je odlukom Organizacijskog odbora koji ima pravo uručiti posebne pozivnice

Izdanja i pobjednici[uredi | uredi kôd]

Najstariji pisani trag o maratonu je plakat datiran s 15. kolovozom 1912., kojim se najavljuje "Međunarodna plivačka utakmica u Crikvenici". Prvi Crikveničanin koji je preplivao dionicu od Šila do Crikvenice bio je Vlatko Montanari. Start je od početka bio iz Šila, a cilj se mijenjao. Do 1937. godine plivalo se do glavnog mola na Petaku. Nakon toga je cilj ponekad bio na glavnoj gradskoj plaži u Crikvenici, a najčešće na gradskom plivalištu.[3]

Kazalo:

- strani natjecatelji su označeni zastavom
* broj ograničen zbog pandemije COVID-19
Broj
država
Broj plivača Izdanje Pobjednici UP Pobjednice Ref
M+Ž Ž Plivač Vrijeme [min] MP/min Plivačica Vrijeme [min] MP/min
2021. ;: +: ž ;: +:
110* 2020. ;: +: ž ;: +:
370 74 2019. Grgo Mujan 39:51 +0:05 ž Antonia Buličić 45:44 +0:29 [4]
432 2018. otkazan zbog jake bure [5]
464 2017. Grgo Mujan 41:30 +0:10 ž 5. Doris Beroš 43:45 +0:33 [6]
2016. Duje Milan 42:05 +0:56 ž 8. Doris Beroš 44:49 +0: [7]
2015. Duje Milan 41:02 +1:14 ž 9. Nika Perčić 46:05 +0:07 [8]
2014. Matija Luka Rafaj 42:04 +0:00 ž 5. Dina Levačić 46:01 +0:03 [9]
2013. otkazan zbog jake bure
2012. Duje Milan 41:44 +0:03 ž 2. Karla Šitić 41:46 +3:54 [10]
2011. Flag of Slovenia.svg Rok Kerin 40:31 +: ž Anja Trišić 44:46 +: [11]
2010. Flag of Slovenia.svg Rok Kerin 40:35 +: ž Flag of Slovenia.svg Nika Kozamernik ;: +:
2009. Flag of Slovenia.svg Rok Kerin 40:07 +: ž Ivana Šitić 47:56 +:
2008. Erazmo Maršanić 41:22 +0:05 ž Karla Šitić 42:15 +:
2007. Krešimir Čač 41:48 +: ž ;: +:
2006. ;: +: ž ;: +:
2005. ;: +: ž ;: +:
2004. ;: +: ž ;: +:
2003. Nenad Buljan 39:57 +: ž ;: +:
2002. ;: +: ž Anja Trišić 46:03 +:
2001. ;: +: ž ;: +:
2000. Stjepan Ptičar 41:00 +: ž Slavica Ozretić 44:47 +:
1999. ;: +: ž ;: +:
1998. ;: +: ž ;: +:
1997. ;: +: ž ;: +:
1996. ;: +: ž ;: +:
1995. ;: +: ž ;: +:
1994. ;: +: ž ;: +:
1993. ;: +: ž ;: +:
1992. ;: +: ž ;: +:
1991. ;: +: ž ;: +:
1990. ;: +: ž ;: +:
1989. ;: +: ž ;: +:
1988. ;: +: ž ;: +:
1987. ;: +: ž ;: +:
1986. ;: +: ž ;: +:
1985. ;: +: ž ;: +:
1984. ;: +: ž ;: +:
1983. ;: +: ž ;: +:
1982. ;: +: ž ;: +:
1981. ;: +: ž ;: +:
1980. ;: +: ž ;: +:
1979. ;: +: ž ;: +:
1978. ;: +: ž ;: +:
1977. ;: +: ž ;: +:
1976. ;: +: ž ;: +:
1975. ;: +: ž ;: +:
1974. ;: +: ž ;: +:
1973. ;: +: ž ;: +:
1972. ;: +: ž ;: +:
1971. ;: +: ž ;: +:
1970. ;: +: ž ;: +:
1969. ;: +: ž ;: +:
1968. ;: +: ž ;: +:
1967. ;: +: ž ;: +:
1966. ;: +: ž ;: +:
1965. ;: +: ž ;: +:
1964. ;: +: ž ;: +:
1963. ;: +: ž ;: +:
1962. Dimitrije Pricker ;: +: ž ;: +:
1961. ;: +: ž ;: +:
18 3 1960. Josip Domijan ;: +: ž Petrica Jeličić ;: +: [12]
1959. ;: +: ž ;: +:
1958. ;: +: ž ;: +:
1957. ;: +: ž ;: +:
1956. ;: +: ž ;: +:
1955. ;: +: ž ;: +:
1954. ;: +: ž ;: +:
1953. ;: +: ž ;: +:
1952. ;: +: ž ;: +:
1951. ;: +: ž ;: +:
1950. ;: +: ž ;: +:
1949. ;: +: ž ;: +:
1948. ;: +: ž ;: +:
1947. ;: +: ž ;: +:
1946. ;: +: ž ;: +:
1945. ;: +: ž ;: +:
1944. ;: +: ž ;: +:
1943. ;: +: ž ;: +:
1942. ;: +: ž ;: +:
1941. ;: +: ž ;: +:
1940. ;: +: ž ;: +:
1939. ;: +: ž ;: +:
1938. ;: +: ž ;: +:
1937. ;: +: ž ;: +:
1936. ;: +: ž ;: +:
1935. ;: +: ž ;: +:
1934. ;: +: ž ;: +:
1933. ;: +: ž ;: +:
1932. ;: +: ž ;: +:
1931. ;: +: ž ;: +:
1930. ;: +: ž ;: +:
1929. ;: +: ž ;: +:
1928. ;: +: ž ;: +:
1927. ;: +: ž ;: +:
1926. ;: +: ž ;: +:
1925. ;: +: ž ;: +:
1924. ;: +: ž ;: +:
1923. ;: +: ž ;: +:
1922. ;: +: ž ;: +:
1921. ;: +: ž ;: +:
1920. ;: +: ž ;: +:
1919. ;: +: ž ;: +:
1918. ;: +: ž ;: +:
1917. ;: +: ž ;: +:
1916. ;: +: ž ;: +:
1915. ;: +: ž ;: +:
1914. ;: +: ž ;: +:
1913. ;: +: ž ;: +:
1912. Flag of Hungary.svg Laszlo Tores 66:? +: ž ;: +: [13]
1911. nije održan zbog ?
1910. nepoznato ime ;: +: ž ;: +: [14]

Izvori[uredi | uredi kôd]