Prijeđi na sadržaj

Plućna embolija

Izvor: Wikipedija
Plućna embolija
Spiralna CT snimka s radiokontrastnim sredstvom koja prikazuje više područja neujednačenog ispunjenja na bifurkaciji ("sedlasta" plućna embolija) i u plućnim arterijama.
Specijalizacijahematologija, kardiologija, pulmologija
Simptomiotežano disanje, bol u prsima, iskašljavanje krvi[1]
Komplikacijenesvjestica, nizak krvni tlak, iznenadna smrt[2]
Uobičajen početakstarija dob[3]
Rizični faktorirak, dugotrajno mirovanje u krevetu, pušenje, moždani udar, određene genetske bolesti, lijekovi na bazi estrogena, trudnoća, pretilost, postoperativni period[3]
Dijagnostička metodametoda temeljena na simptomima, D-dimer, CT plućna angiografija, scintigrafija pluća[4]
Liječenjeantikoagulansi (heparin, varfarin, izravni oralni antikoagulansi (razrjeđivači krvi))[5]
Učestalost~450 000 godišnje (SAD), 430 000 (Europa)[6][7][8]
Smrtni slučajevi50 000 – 200 000 godišnje (SAD)[7][9]
klasifikacija
MKB-10-CMI26.99, I26 Uredi na Wikipodatcima
MeSHD011655 Uredi na Wikipodatcima

Plućna embolija je začepljenje plućne arterije uzrokovano materijom koja na mjesto začepljenja dospijeva krvotokom iz drugih dijelova tijela (embolija).[6] Simptomi plućne embolije uključuju otežano disanje, bol u prsima, posebno pri udisaju, i iskašljavanje krvi.[1] Mogu biti prisutni i simptomi krvnog ugruška u nozi, poput crvene, tople, otečene i bolne noge. Znakovi plućne embolije uključuju nisku razinu kisika u krvi, ubrzano disanje, ubrzan rad srca, ponekad blagu vrućicu.[10] Teški slučajevi mogu dovesti do nesvjestice, abnormalno niskog krvnog tlaka i iznenadne smrti.[2]

Plućnu emboliju obično uzrokuje krvni ugrušak u nozi koji doputuje u pluća.[6] Rizik od krvnih ugrušaka povećavaju rak, dugotrajno mirovanje u krevetu, pušenje, moždani udar, određene genetske bolesti, lijekovi na bazi estrogena, trudnoća, pretilost i postoperativni periodi. Mali udio slučajeva posljedica je embolizacije zraka, masti ili amnionske tekućine.[11] Dijagnoza se temelji na kombinaciji znakova, simptoma i rezultata testova.[4] Ako je rizik nizak, krvni test poznat kao D-dimer može isključiti stanje.[4] Osim toga, CT plućna angiografija, scintigrafija pluća ili ultrazvuk nogu mogu potvrditi dijagnozu. Zajedno, duboka venska tromboza i plućna embolija poznate su kao venska tromboembolija (VTE).

Prevencija plućne embolije uključuje što brži početak kretanja nakon operacija, vježbe za potkoljenice tijekom razdoblja sjedenja i uzimanje lijekova za razrjeđivanje krvi nakon nekih vrsta operacija. Liječenje se provodi antikoagulansima poput heparina, varfarina ili jednog od oralnih antikoagulanata izravnog djelovanja (razrjeđivača krvi),[5] čije se uzimanje preporučuje najmanje tri mjeseca. U teškim slučajevima može se javiti potreba za trombolizom lijekovima poput tkivnog aktivatora plazminogena (tPA) koji se daje intravenozno ili putem katetera, a u nekim slučajevima i za operacijom (plućna trombektomija).[12][13] Ako razrjeđivači krvi nisu prikladni, može se koristiti privremeni filter za venu cavu.

Plućne embolije pogađaju oko 430 000 ljudi svake godine u Europi.[8] U Sjedinjenim Državama svake se godine pojavi između 300 000 i 600 000 slučajeva,[7] što rezultira s između 50 000[7] i 200 000 smrtnih slučajeva.[9] Stopa smrtnosti slična je kod muškaraca i žena.[3] Uobičajenija je kod starijih ljudi.

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. 1 2 What Are the Signs and Symptoms of Pulmonary Embolism?. 1. srpnja 2011. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. ožujka 2016. Pristupljeno 12. ožujka 2016.
  2. 1 2 Goldhaber SZ. 2005. Pulmonary thromboembolism. Kasper DL, Braunwald E, Fauci AS, i dr. (ur.). Harrison's Principles of Internal Medicine. 16th izdanje. McGraw-Hill. New York, NY. str. 1561–65. ISBN 978-0-07-139140-5
  3. 1 2 3 What Are the Signs and Symptoms of Pulmonary Embolism?. 1. srpnja 2011. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. veljače 2016. Pristupljeno 1. srpnja 2011.
  4. 1 2 3 How Is Pulmonary Embolism Diagnosed?. 1. srpnja 2011. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. travnja 2016. Pristupljeno 12. ožujka 2016.
  5. 1 2 Kearon C, Akl EA, Ornelas J, Blaivas A, Jimenez D, Bounameaux H, i dr. Veljača 2016. Antithrombotic Therapy for VTE Disease: CHEST Guideline and Expert Panel Report. Chest. 149 (2): 315–352. doi:10.1016/j.chest.2015.11.026. PMID 26867832
  6. 1 2 3 What Is Pulmonary Embolism?. NHLBI. 1. srpnja 2011. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. ožujka 2016. Pristupljeno 12. ožujka 2016.
  7. 1 2 3 4 Rahimtoola A, Bergin JD. Veljača 2005. Acute pulmonary embolism: an update on diagnosis and management. Current Problems in Cardiology. 30 (2): 61–114. doi:10.1016/j.cpcardiol.2004.06.001. PMID 15650680
  8. 1 2 Raskob GE, Angchaisuksiri P, Blanco AN, Buller H, Gallus A, Hunt BJ, i dr. Studeni 2014. Thrombosis: a major contributor to global disease burden. Arteriosclerosis, Thrombosis, and Vascular Biology. 34 (11): 2363–71. doi:10.1161/atvbaha.114.304488. PMID 25304324
  9. 1 2 Kumar V, Abbas AK, Fausto N, Mitchell RN. 2010. Basic Pathology. Elsevier. New Delhi. str. 98. ISBN 978-81-312-1036-9
  10. ↑ Tintinalli, Judith E. 2010. Emergency Medicine: A Comprehensive Study Guide (Emergency Medicine (Tintinalli)). 7 izdanje. McGraw-Hill Companies. New York. str. 432. ISBN 978-0-07-148480-0
  11. ↑ Pantaleo G, Luigi N, Federica T, Paola S, Margherita N, Tahir M. 2014. Amniotic fluid embolism: review. Current Pharmaceutical Biotechnology. 14 (14): 1163–7. doi:10.2174/1389201015666140430161404. PMID 24804726
  12. ↑ How Is Pulmonary Embolism Treated?. 1. srpnja 2011. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. ožujka 2016. Pristupljeno 12. ožujka 2016.
  13. ↑ Ortel, Thomas L.; Neumann, Ignacio; Ageno, Walter; Beyth, Rebecca; Clark, Nathan P.; Cuker, Adam; Hutten, Barbara A.; Jaff, Michael R.; Manja, Veena; Schulman, Sam; Thurston, Caitlin. 13. listopada 2020. American Society of Hematology 2020 guidelines for management of venous thromboembolism: treatment of deep vein thrombosis and pulmonary embolism. Blood Advances. 4 (19): 4693–4738.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Plućna_embolija&oldid=7583817"