Koordinate: 44°10′58″N 15°29′08″E / 44.182819°N 15.485573°E / 44.182819; 15.485573

Podgradina (Posedarje)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Radovi u tijeku!
Vienna Convention road sign Aa-16-V3.svg

Jedan vrijedni suradnik upravo radi na ovom članku!
Mole se ostali suradnici da NE UREĐUJU članak dok je ova obavijest prisutna.
Koristite stranicu za razgovor ako imate komentare i pitanja u vezi s člankom.
Kada radovi budu gotovi predložak će ukloniti suradnik koji ga je postavio na članak!
Predložak može svatko ukloniti ako 24 sata nije bilo promjena u članku i njegovoj stranici za razgovor.

Podgradina
Podgradina na karti Hrvatska
Podgradina
Podgradina
Podgradina na zemljovidu Hrvatske
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zadarska
Općina/Grad Posedarje
Najbliži (veći) grad Zadar
Svetac zaštitnik Duh Sveti
Dan mjesta Duhovi
Etnik Podgradinjar / Podgradinjarka
Ktetik Podgradinsko
Površina 18,69 km²
Nadmorska visina 168 m
Zemljopisne koordinate 44°10′58″N 15°29′08″E / 44.182819°N 15.485573°E / 44.182819; 15.485573
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 684
 - Gustoća 59 st./km²
Stanovništvo (2021.)
 - Ukupno 639
 - Gustoća 54 st./km²
 - Broj domaćinstava 215
Broj stanovnika
Podgradina (Posedarje, Zadarska) [uredi]
2001.
2011. 684
2021.

Pošta 23242 Posedarje
Pozivni broj 023
Autooznaka ZD
Podgradina na karti Zadarska županija
Podgradina
Podgradina
Podgradina na zemljovidu Zadarske županije

Podgradina je naselje u sastavu općine Posedarje, Zadarska županija, sjeverna Dalmacija, Hrvatska. Nalazi se između Posedarja, Islama Latinskoga, Islama Grčkoga i Paljuva.

Ime[uredi | uredi kôd]

Naselje je dobilo ime po brdu Podgradina koje se nalazi u podnožju Gradine.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Podgradina je mjesto na završetku Ravnih kotara i obroncima koji se spuštaju u Novigradsko more, nalazi se 18,5 kilometara zračne linije istočno od Zadra, a cestom 27,8 kilometara. Graniči s Posedarjom, Islamom Latinskim, Islamom Grčkim i Paljuvom. Prostire se u dužini od 6,21 i širini od 3,01 km te na površini od 18,69 km2. Okolna naselja su Novigrad, Pridraga, Paljuv, Islam Grčki, Islam Latinski, Grgurice, Rupalj, Donji Kašić, Posedarje, Rovanjska, Maslenica, Slivnica, Vinjerac, Ždrilo. Najviša visinska točka Podgradine je Gradina (168 m).

Kroz naselje prolazu ceste Podgradina – Paljuv i Posedarje – Novigrad te smjerovi Karaula – Žuže, Nekići – Crnjci, Crnjci – Gospići i Šaline – Bratovići koji su u potpunosti u Podgradini.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2021. Podgradina je imala 639 stanovnika. Stanovništvo živi u 215 kućanstava, a u naselju je 430 stanova. Od 639 stanovnika Podgradine 635 je Hrvata, 3 Bošnjaka i 1 Talijan.[1]

Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.[2]

Napomena: U 1857. i 1869. podaci su sadržani u naselju Posedarje.

Uprava[uredi | uredi kôd]

Podgradina je u razdoblju od 1811. – 1953. pripadala Općini Novigrad, zatim Općini Posedarje do 1962., pa staroj Općini Zadar od 1962. do 1992., a od 1992. ponovno pripada Općini Posedarje. Predsjednik Mjesnog odbora Podgradina je Zoran Nekić.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Naselje postoji već više od tri stoljeća, a nastalo je od nekadašnjih naselja Budima, koji se nalazio uz Novigradsko more i prestao postojati u 17. stoljeću jer nije bio mjesto stalnog boravišta pučanstva, već je privremeno služio je kao sklonište uskocima u borbi protiv Osmanlija, na granici nekadašnje mletačke i osmanske vlasti. Nakon Morejskog rata 1684. stanovnici Budima sele se južnije, ispod brda Gradine, koje je još u antičko doba bilo važno strateško mjesto za Liburne i na kojem se nekad nalazila utvrda. Stanovnici susjednog mjesta Mirce, nazvanog po vrelu Mirači, ujedinjuju se s Budimcima te formiraju novo naselje zvano Podgradina. Prostor Podgradine naselili su Osmanlije u 15. stoljeću, koji su poslije istjerani od strane Mlečana, Savojskog Vojvodstva, vojnika Papinske države, Ivanovaca, grčkih ustanika i crnogorskih dragovoljaca[3]. Na brdu Budimu još uvijek postoje ostatci osmanskih kuća.[4]

Podgradina je u Domovinskom ratu bila djelomično okupirana do siječnja 1993., odnosno do operacije Gusar (Akcija Maslenica). Krajem 1991. godine na području bivše Općine Zadar jedna od najtežih situacija je bila u zoni 3, bojne 112. brigade, odnosno selima Pridraga, Paljuv, Novigrad iPodgradina. Nakon okupacije Kruševa i Jasenica od strane JNA i četnika, ova sela su bila u gotovo potpunom okruženju. Kontinuirano su izložena minobacačkoj i topničkoj paljbi s Debelog brda, iz Biljana Gornjih, Smilčića, Donjeg Kašića i Islama Grčkog. Tijekom 25. studenoga najveći broj žitelja Pridrage, Paljuva, Novigrada i Podgradine je autobusima uz pratnju Europskih promatrača iseljen u Zadar. Nakon iseljavanja civila iz navedenih sela JNA je ubrzala pripreme za napad na ta sela i njihovo osvajanje, što će uslijediti 31. prosinca 1991. godine, unatoč potpisanom Sporazumu o primirju "od Božića do Božića". Na žalost, zapovijed o povlačenju šibenske satnije iz sastava 113. brigade ZNG-a s područja Paljuva zbog obrane Šibenika, koja je bila dobro naoružana protuoklopnim sredstvima, ručnim raketnim bacačima "osa" i "zolja" izvršena je 29. prosinca u noćnim satima. JNA i četnici 31. prosinca u ranim jutarnjim satima snažnom topničkom vatrom najavljuju tenkovsko-pješačke napade najprije na Paljuv, a zatim na Pridragu i Podgradinu. Snage JNA tenkovima su zaposjele brdo Gradinu u Podgradini pored mjesne crkve, jer su imali kontrolu nad cjelokupnim prostorom uz Novigradsko more. Na samom kraju 1991. godine okupirano, zapaljeno i opljačkano selo oslobođeno je u vojno-redarstvenoj Akciji Maslenica, 22. siječnja 1993. godine. Prema podacima Udruge dragovoljaca i branitelja Domovinskog rata Podgradina, na području sela u ratnim stradanjima poginulo je 49 branitelja i civila.[5]

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Spomenici i znamenosti[uredi | uredi kôd]

  • Spomenik za poginule branitelje, nalazi se na Gradini
  • Spomenik za poginule branitelje, nalazi se u podnožju Gradine
  • Župna Crkva Svetog Duha[4]
  • Arheološko nalazište Budim[6]
  • Liburnijska gradina
  • Brdo Budim s ostatcima osmanskih suhozidnih kuća
  • Prapovijesna liburnijska luka[7]

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

  • Područna škola Podgradina

Kultura[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Zadarski - Koliko ljudi živi u selima, općinama i gradovima Zadarske županije? Evo cijelog popisa, pronađite i vi svoje mjesto... slobodnadalmacija.hr. 14. siječnja 2022. Pristupljeno 9. kolovoza 2022.
  2. Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
  3. Matica hrvatska - Kolo - Boka kotorska u doba Morejskoga rata (1684-1699). web.archive.org. 19. svibnja 2011. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. svibnja 2011. Pristupljeno 9. kolovoza 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  4. a b Podgradina, zupe.zadarskanadbiskupija.hr
  5. Zašto je Podgradina jedino mjesto u kojemu se Oluja ne slavi?. Dalmatinski portal. Pristupljeno 9. kolovoza 2022.
  6. Večernji list, Kako je novac iz Kartage završio kod Liburna?, objavljeno 23. kolovoza 2018., pristupljeno 7. srpnja 2021.
  7. Sveučilište u Zadru, U Novigradskom moru kod Posedarja otkriveni arheološki ostaci najstarije liburnske luke!, Zadarski.hr, Slobodna Dalmacija, objavljeno 5. lipnja 2020., pristupljeno 5. kolovoza 2022.


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Podgradina (Posedarje) koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Flag of Croatia.svg Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.