Podolínec
Podolínec | |||
---|---|---|---|
Crkva u Podolinecu | |||
|
|||
Koordinate: 49°15′N 20°31′E / 49.250°N 20.517°E | |||
Država | ![]() | ||
Pokrajina | ![]() | ||
Vlast | |||
- Gradonačelnik | Jaroslav Seman | ||
Površina | |||
- Ukupna | 33,77[1] km2 | ||
Visina | 565[2] | ||
Stanovništvo (2021.) | |||
- Grad | 3060[3] stan. | ||
- Gustoća | 93,3[4] stan./km2 | ||
Vremenska zona | CET (UTC+1) | ||
- Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) | ||
Poštanski broj | 065 03[2] | ||
Pozivni broj | +421 52[2] | ||
Registarska oznaka | SL | ||
Službena stranica www.podolinec.eu | |||
Zemljovid | |||
Podolínec (mađ. Podolin, njem. Pudlein, polj. Podoliniec) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj. Upravno pripada Okrugu Stará Ľubovňa.
Zemljopis[uredi | uredi kôd]
Grad se nalazi u neposrednoj blizini rijeke Poprad u Spiš regiji. Od središta okruga Stare Lubovne udaljen je oko 15 km, a od Poprad 35 km.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Prvi pisani zapis o Podolinecu datira iz 1235. godine. U travnju 1412., kralj Žigmund Luksemburški Podolínecu je dao status slobodnog kraljevskog grada, a kasnije te godine Ugovorom u Lubowli postao je dio Poljske u čijim je rukama ostao do 1772. Iako je politički ostao u Kraljevini Ugarskoj, Poljska je imala ekonomsku korist od grada. Grad je bio uključen u "Provinciju od 16 Spiš gradova" u 18. i 19. stoljeću, ali privilegije provincije su postupno smanjivale i na kraju je ukinuta, a Podolinec je uključen u Szepes županiju. Industrijska revolucija zaobišla je Podolínec i željeznička pruga u grad će doći tek 1893. godine, kada se počela industrija razvijati. Nakon Trianonskog sporazuma 1920. godine Podolínec je postao dio Čehoslovačke.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Godina | 1. siječnja 1993.[6] | 1999. | 2006. | 2013. | 2019. | 2020. |
---|---|---|---|---|---|---|
Broj stanovnika | 3027 | 3224 | 3217 | 3235 | 3155 | 3147 |
Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.
Po popisu stanivništva iz 2001. godine grad je imao 3.173 stanovnika.[7]
Prema vjeroispovijesti najviše je rimokatolika 90,89 %, grkokatolika 2,84 %, pravoslavca 5,23 %, luterana 2,24 % i ateista 2,14 %.[7]
Gradovi prijatelji[uredi | uredi kôd]
Izvor[uredi | uredi kôd]
- ↑ Hustota obyvateľstva - obce [om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter)]. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 21. ožujka 2021. Pristupljeno 21. studenoga 2021.
- ↑ a b c Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
- ↑ Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne). www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 31. ožujka 2022. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
- ↑ Hustota obyvateľstva - obce. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 21. ožujka 2021. Pristupljeno 21. studenoga 2021.
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
- ↑ a b Municipal Statistics. Statistički zavod Slovačke. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. studenoga 2007. Pristupljeno 26. siječnja 2008.
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
Ostali projekti[uredi | uredi kôd]
![]() | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Podolínec |
|