Pokolj u Lovincu 8. kolovoza 1991.

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Pokolj u Lovincu)
Lovinac na zemljovidu Hrvatske
Lovinac
Lovinac
Lovinac kod Gospića.

Pokolj u Lovincu 5. kolovoza 1991. - Pripadnici pobunjenih Srba izveli (su) kombinirani minobacačko-pješački napad na Lovinac. U tom napadu ubili su Milana Sekulića, pripadnika pričuvnog sastava MUP-a, više mještana Hrvata su odveli, a veći broj hrvatskih obiteljskih kuća zapalili. Nakon deset dana, tražeći izgubljenu stoku Mićo Račić je pronašao u žbunju pokraj ceste, dva kilometra od njihovih kuća, mučene i izmasakrirane odvedene Hrvate: Martina Šarića, Ivana Ivezića, Juru Sekulića, Stipu Katalinića i Marka Pavičića.[1]

Sudski postupak[uredi | uredi kôd]

Na Županijskom sudu u Rijeci 17. listopada 2006. je započeo treći (drugi ponovljeni) postupak u predmetu br. K-48/06[2] Optužnica okrivljene tereti da su 5. kolovoza 1991. godine minobacačkom vatrom napali selo Lovinac, upali u mjesto spaljujući kuće i gospodarske objekte, pri tome su jednog sumještanina (Milana Sekulića) ubili odmah, a šestorica su odvedena, dok su petoricu (Stjepana Katalinića, Juru Sekulića, Marka Pavičića, Ivana Ivezića i Martina Šarića) kasnije ubili.

Nakon prekida koji je trajao dulje od tri godine, i odustanka tužiteljstva od optužbe protiv svih optuženika osim prvooptuženog Radoslava Čubrila, 2011. godine s glavnom raspravom započelo se iznova.[3]

Okrivljeni Radoslav Čubrilo po trenutačnim podatcima stanuje u Beogradu. Predsjednikom je Ravnogorske četničke organizacije te vojni je umirovljenik Republike Srbije. Zakon o oprostu koji je donesen prije, abolirao je Čubrila za oružanu pobunu protiv RH.[4] 18. listopada 2011. godine[5] Županijski je sud osudio nepravomoćno osudio u odsutnosti okrivljenog Radoslava Čubrila na kaznu 15 godina zatvora za ratni zločin (maksimalnu kaznu predviđenu za ovakvo nedjelo) u Lovincu. Objašnjene presude je bilo to da je okrivljeni Čubrilo 5. kolovoza 1991. zajedno sa skupinom iz postrojbe kojoj je bio zapovjednik, t.zv. Velebitske jedinice, u nepoznatom pravcu odveo Marka Pavičića, Ivana Ivezića, Juru Sekulića, Stjepana Katalinića, i Martina Sekulića; ustrijeljeni su s leđa, čija su tijela pronađena poslije uz željezničku prugu Gračac-Gospić. Krunski svjedok je bila osoba koju su četnici također uhitili, ali je ostao živ zato što su ga pustili iz razloga da bi mogao otići u lovinačku policijsku postaju prenijeti pobunjenički zahtjev da se snage MUP-a RH povuku iz tog kraja.[4] Radu Čubrila je 20. ožujka 1994. na Romaniji, Vojislav Šešelj proglasio četničkim vojvodom.[6]

Vidi[uredi | uredi kôd]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. hic.hrArhivirana inačica izvorne stranice od 24. listopada 2007. (Wayback Machine), RATNI ZLOČINI SRPSKIH VOJNIH I PARAVOJNIH POSTROJBI U LICI I SJEVERNOJ DALMACIJI 1991. - 1995., pristupljeno 9. srpnja 2011.
  2. index.hr, Treće suđenje za ratni zločin u Lovincu 1991. na riječkom sudu, 17. listopada 2006., pristupljeno 9. srpnja 2011.
  3. Novi list Čubrilo šefuje vojnim invalidima u Beogradu?, 19. travnja 2011., pristupljeno 6. kolovoza 2011.
  4. a b Lika Online M.S.: Čubrilu 15 godina zatvora za ratni zločin u Lovincu, 19. listopada 2011.
  5. http://www.hrt.hr/index.php?id=466&tx_ttnews%5Btt_news%5D=134600&cHash=9073b6cae2[neaktivna poveznica] HRT Čubrilu 15 godina zatvora, 18. listopada 2011.
  6. (boš.)Bošnjaci.net Avdo Huseinović: Bosnom fašizam probeharao, 22. ožujka 2011.
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.