Pokolj u glinskoj crkvi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Pokolj u glinskoj crkvi je ratni zločin kojeg je Nezavisna Država Hrvatska tijekom Drugog svjetskog rata počinila nad Srbima. Nije pouzdano tko je nalogodavac, tko je izvršitelj, koji su razlozi, niti koliko je bilo žrtava, a ne zna se ni točan dan; neki kritičari dovode u pitanje je li se taj događaj uopće dogodio.

Navodno je pokolj muškaraca Srba s Banije i Korduna u staroj pravoslavnoj crkvi u Glini izvršen prvih dana kolovoza 1941. godine.

Desetljećima je »glinski slučaj« u jugoslavenskoj historiografiji bio neupitan, nije bilo dozvoljeno dovoditi u pitanje službenu verziju događaja - makar su u okviru te službene verzije davane jako različite procjene broja žrtava pokolja. Prema službenom tjedniku katoličke crkve Glasu koncila, do sada nepoznata otkrića dovode pod upitnik mnoge dosadašnje tvrdnje i ocjene.[1]

U lipnju 2012. godine je u Zagrebu održan Znanstveni kolokvij o događanjima u glinskoj crkvi 1941. godine, gdje je veći broj autora pokušao doći do istinite slike o događanjima u Glini 1941. godine, o kojima je slika posve zamućena tijekom desetljeća jugoslavenskog komunističkog režima.[2] Povjesničar i svećenik dr. sc. Stjepan Razum ukazuje u intervjuu 2016. godine da su u Glini 1941. godini doista počinjeni zločini nad Srbima, ali su pobunama koje su dizali Srbi također ubijani desetci Hrvata.[3]

Broj žrtava[uredi VE | uredi]

Procjene o broju žrtava variraju. Prema protestnom pismu koje je kardinal Alojzije Stepinac 14. svibnja 1941. uputio Paveliću, samo u jednom pokolju je ubijeno 260 Srba.[4] Nije poznato odakle Stepincu podatak, niti je li podatak pouzdan. Nije poznato niti što je država odgovorila Stepincu.

Spomenik žrtvama ustaškog pokolja[uredi VE | uredi]

Srpska pravoslavna crkva Presvete Bogorodice u Glini je podignuta 1846. godine. Vlasti NDH su crkvu porušile 1941. godine, izgleda nedugo nakon što je u njoj počinjen pokolj.

Po završetku Drugog svjetskog rata, ostaci žrtava su 1947. preneseni na srpsko pravoslavno groblje u Glini. Na mjestu porušene crkve su jugoslavenske vlasti povodom desetogodišnjice pokolja, 27. lipnja 1951. godine podigle zajedničku spomen kosturnicu za žrtve fašističkih zločina.

Nakon operacije Oluja 1995., hrvatske vlasti su mjesto nekadašnje srpske pravoslavne crkve u Glini, odnosno tadašnji Spomen-dom žrtvama fašizma u Glini, preimenovale u Hrvatski dom.

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Prva godina Narodnooslobodilačkog rata na području Karlovca, Korduna, Gline, Like, Gorskog Kotara, Pokuplja i Žumberka, Zbornik 3, Historijski Arhiv u Karlovcu, Karlovac 1971.
  • Radio sam svoj seljački i kovački posao SVJEDOČANSTVA GENOCIDA — Đuro Zatezalo, SKD Prosvjeta, (2005)
  • Pokolj Srba u glinskoj pravoslavnoj crkvi (sadrži poimeničan popis žrtava) — Milka Ljubičić i Milan Bunjac, Glina 1995.


Izvori[uredi VE | uredi]

  1. »USTAŠKI POKOLJ U PRAVOSLAVNOJ CRKVI U GLINI« - POVIJESNI DOGAĐAJ ILI MIT (1)
  2. Drago Roksandić (urednik) i dr. (2012.). [https://www.documenta.hr/assets/files/objave/2012%2007/Glinski_kolokvij_info.pdf Znanstveni kolokvij „Što se uistinu dogodilo u glinskoj srpskopravoslavnoj crkvi između 29/30. srpnja i 4/5. kolovoza 1941.: svjedočanstva i kultura sjećanja“]. Filozofski fakultet u Zagrebu pristupljeno 24. rujna 2018.
  3. ANALIZAStjepan Razum: Goldštajnizacija Nezavisne Države Hrvatske. Kamenjar.com (22. travnja 2016.) pristupljeno 24. rujna 2018.
  4. Što bi na povike u Glini protiv komemoracije žrtava rekao kardinal Alojzije Stepinac? (dnevno.hr)


P history.svg Nedovršeni članak Pokolj u glinskoj crkvi koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.