Pokolj u glinskoj crkvi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Pokolj u glinskoj crkvi dogodio se 29. srpnja 1941. godine, u mjestu Glina, Banija, gdje su ustaše ubili nekoliko stotina Srba zatvorenih u crkvi. Točan broj žrtava nije poznat. Na nürnberškom procesu se navodi da je 250 ljudi došlo na ceremoniju,[1] a Tomašević tvrdi da je ubijeno 260[2] dok Slavko Goldstein spominje oko 100 žrtava.[3] Maksimalističke brojke idu i do 1.764 žrtave.[4]

Pozadina[uredi | uredi kôd]

U Glini su odmah po uspostavljanju NDH počeli pokolji Srba. S egzekucijama je bio upoznat i zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac jer su se izvodile javno. Ubrzo nakon prvih zločina on piše protesno pismo Paveliću:

Wikicitati „Poglavniče! Upravo sam dobio vest da su u Glini ustaše streljale 260 Srba bez ikakve istrage ili suda. Znam da su Srbi u ovih dvadeset godina svoje vladavine počinili ozbiljne zločine. Ali ipak nalazim da je moja biskupska dužnost da dignem glas i kažem da katolički moral to ne dozvoljava; zato vas molim da preduzmete najhitnije mere na čitavoj teritoriji NDH da nijedan Srbin ne bude ubijen dok njegova krivica ne bude dokazana tako da bude očigledno da on zaslužuje smrt. Inače ne možemo računati na blagoslov neba, bez kojeg smo prokleti. Nadam se da nećete zameriti zbog mojih otvorenih reči.[5]
(Stepinčevo pismo Paveliću, od 14. maja 1941.)

Dovođenje žrtava[uredi | uredi kôd]

U selima oko Vrginmosta ustaše su govorili ljudima da će oni koji pristanu prijeći na katoličanstvo, biti pošteđeni, a da će svi ustanici biti uništeni. Iako je dosta ljudi posumnjalo u te izjave, oko 250 ljudi iz okolnih sela se okupilo i oko 40 ustaša ih je kamionima odvezlo u Glinu, gdje su u pravoslavnoj crkvi zatvoreni i kasnije zaklani. Nakon toga su ustaše proširili hvatanje i dalje, naročito oko sela Bović. [6] [7]

Neki prikupljeni ljudi nisu ubijeni u crkvi, već na močvarnim poljima pored glinskog Novog Sela. Treća grupa seljaka iz sela Klasnić i Dragotina, koja se nalazila u glinskom zatvoru, otpremljena je vlakom u Liku i tamo ubijena. [7]

Spomenik žrtvama ustaškog pokolja[uredi | uredi kôd]

Srpska pravoslavna crkva Presvete Bogorodice u Glini izgrađena je 1846. godine. Vlasti NDH su je srušile 1941. godine, izgleda nedugo nakon što je u njoj počinjen pokolj.

Po završetku Drugog svjetskog rata, ostaci žrtava su 1947. preneseni na srpsko pravoslavno groblje u Glini. Na mjestu srušene crkve jugoslavenske su vlasti povodom desetogodišnjice pokolja, 27. lipnja 1951., podigle zajedničku spomen kosturnicu za žrtve fašističkih zločina.

Nakon operacije Oluja 1995. hrvatske su vlasti mjesto nekadašnje srpske pravoslavne crkve u Glini, odnosno tadašnji Spomen-dom žrtvama fašizma u Glini, preimenovale u Hrvatski dom.

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Prva godina Narodnooslobodilačkog rata na području Karlovca, Korduna, Gline, Like, Gorskog Kotara, Pokuplja i Žumberka, Zbornik 3, Historijski Arhiv u Karlovcu, Karlovac 1971.
  • Radio sam svoj seljački i kovački posao SVJEDOČANSTVA GENOCIDA — Đuro Zatezalo, SKD Prosvjeta, (2005)
  • Pokolj Srba u glinskoj pravoslavnoj crkvi (sadrži poimeničan popis žrtava) — Milka Ljubičić i Milan Bunjac, Glina 1995.


Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Misha Glenny, The Balkans, 1804-1999: Nationalism, War and the Great Powers, p. 500. Granta Books, 2000. ISBN 1-86207-073-3
  2. Tomasevich (2001), p. 536
  3. Slavko Goldstein. 2013. "The Year That Keeps Returning." str. 115-139. ISBN 1590177002
  4. Jasenovac and the Holocaust in Yugoslavia, strana xxxvi, Barry M. Lituchy, ISBN 0-9753432-1-1
  5. Istorijska čitanka, Drugi svetski rat
  6. Prva godina Narodnooslobodilačkog rata na području Karlovca, Korduna, Gline, Like, Gorskog Kotara, Pokuplja i Žumberka, Zbornik 3, Historijski Arhiv u Karlovcu, Karlovac 1971, strana 507.
  7. a b Prva godina Narodnooslobodilačkog rata na području Karlovca, Korduna, Gline, Like, Gorskog Kotara, Pokuplja i Žumberka, Zbornik 3, Historijski Arhiv u Karlovcu, Karlovac 1971, strana 507.


P history.svg Nedovršeni članak Pokolj u glinskoj crkvi koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.