Pomurski Hrvati (Mađarska)

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search

Pomurski Hrvati (mađ. Mura menti horvátok) su jedna od skupina Hrvata u Mađarskoj.

Povijest[uredi VE | uredi]

Postoje teze da su pomurski Hrvati, kao i još neke hrvatske zajednice u mađarskoj Podravini, Zadravini, Međimurju, izvorna zajednica na tom prostoru [1].

Za vrijeme mađarske revolucije 1848., pomurski Hrvati su se stavili na stranu mađarske revolucije to i zato što su se postrojbe Jelačićevih graničara nasilnički ponašale u njihovim selima [2].

Kod ovih je Hrvata nacionalna svijest bila najjača, uz mađarske Hrvate u mađarskom dijelu Podravine i Gradišća: sebe nikad nisu nazivali nekim subetničkim nazivom nego izričito "Orvatima, Horvatima" [3]

Zemljopisna rasprostranjenost[uredi VE | uredi]

Kao što i sam naziv govori, žive uz rijeku Muru, u Pomurju, s druge strane granice između Republike Hrvatske i Mađarske, u jugozapadnoj Mađarskoj.

Hrvati koji su zapadnije od njih su gradišćanski Hrvati, a njihova se zajednica nastavlja na njih.

Naselja pomurskih Hrvata se nalaze južno od grada Velike Kaniže. U ta sela spadaju Belezna, Bajča, Fićehaz, Legradske Gorice, Mikloševo Selo, Mlinarci, Petriba, Pustara, Sepetnik, Serdahel, Sumarton i ina, a od gradskih naselja, pomurski Hrvati žive u Letini .

Hrvatski znanstvenik Stjepan Krpan je zabilježio veliku sličnost pomurskih i međimurskih Hrvata.

Od ostalih znanstvenika koji su se bavili ovog hrvatskom skupinom, ovdje spadaju Josip Vlašić, Karlo Gadányi, Mijo Lončarić, Juraj Lončarević, Zvonimir Bartolić (bavio se podrijetlom i narječjem [4]) te ostali. 2009. su se godine ovoj skupini pridružili hrvatski kajkavolog Đuro Blažeka te iz Mađarske Erika Rácz i akademik István Nyomárkay.[5]

Narječja[uredi VE | uredi]

Njihovim narječjima su se u svojim radovima bavili hrvatska akademistica Sanja Vulić i hrvatski jezikoslovci Stjepan Ivšić, Ivan Brabec i ostali. Narodnim pjesmama pomurskih Hrvata se bavio Stipan Blažetin.

Izvorni govori pomurskih Hrvata su pripadaju kajkavskom narječju hrvatskog jezika i to zagorsko-međimurskom dijalektu te u tom svojstvu predstavljaju kontinuitet Hrvata s druge strane granice.

2009. je u Budimpešti godine skupina znanstvenika iz Hrvatske i Mađarske (Đuro Blažeka, Erika Rácz, István Nyomárkay) objavila Rječnik pomurskih Hrvata/Mura Menti Horvát Tájszótár u izdanju Tinta Könyvkiadó..[5]

Asimilacija[uredi VE | uredi]

Sva naselja nije mađarizacija pogodila na isti način. Primjerice, Bajča je skoro u potpunosti pomađarena, dok su visoku hrvatsku svijest zadržali Serdahel i Kerestur.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Glasnik br.14/2007. Sjevernohrvatske teme
  2. Croatica Kht. Dinko Šokčević: Povijest Hrvata u Mađarskoj
  3. O jeziku Hrvata u Mađarskoj
  4. Hrvatski glasnik 8/2009. Preminuo prof. dr Zvonimir Bartolić, 19.veljače 2009.
  5. 5,0 5,1 5,2 Hrvatski iseljenički zbornik 2010. Sanja Vulić. Kroatistički obzori. Perspektive nakladništva hrvatskih manjina, str. 155.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]