Popis osnovnih tema iz povijesti

Izvor: Wikipedija

Povijest je otkrivanje, prikupljanje, organiziranje i prezentiranje podataka o prošlim događajima. Povijest također može značiti razdoblje nakon što je izumljeno pisanje (početak zabilježene povijesti).

Priroda povijesti[uredi | uredi kôd]

Povijest se može opisati kao sve od sljedećeg:

  • Akademska disciplina - skup znanja; grana ili sfera znanja, ili polje studija, za koje se pojedinac odlučio specijalizirati.
    • jedna od humanističkih znanosti – akademska disciplina koja proučava ljudsko stanje, koristeći metode koje su prvenstveno analitičke, kritičke ili spekulativne, za razliku od uglavnom empirijskih pristupa prirodnih znanosti.
  • Područje znanosti – široko priznata kategorija specijalizirane ekspertize unutar znanosti i obično utjelovljuje vlastitu terminologiju i nomenklaturu. Takvo će područje obično predstavljati jedan ili više znanstvenih časopisa u kojima se objavljuju recenzirana istraživanja. Postoji mnogo znanstvenih časopisa koji se bave poviješću.

Bit povijesti[uredi | uredi kôd]

  • Kronologija – znanost o raspoređivanju događaja po njihovom redoslijedu u vremenu, kao što su povijesni vremenski slijedovi.
  • Prošlost – ukupnost događaja koji su se dogodili prije određenog trenutka u vremenu. Prošlost je suprotstavljena i definirana sadašnjošću i budućnošću. Koncept prošlosti izveden je iz linearnog načina na koji ljudski promatrači doživljavaju vrijeme, a pristupa mu se kroz pamćenje i prisjećanje. Prošlost je domena povijesti.
  • Vrijeme - mjera u kojoj se događaji mogu poredati iz prošlosti preko sadašnjosti u budućnost te mjera trajanja događaja i razmaka između njih. Vrijeme se često naziva četvrtom dimenzijom, uz tri prostorne dimenzije. Povijest opisuje što se gdje dogodilo, ali i kada (vremenski) su se ti događaji dogodili.

Povijesne discipline[uredi | uredi kôd]

Frederick Dielman: Povijest, mozaik, Kongresna knjižnica, Washington, SAD
  • Arheologija - proučavanje prošlih ljudskih kultura putem prikupljanja, dokumentiranja i analize materijalnih ostataka i podataka o okolišu
  • Arhontologija – proučavanje povijesnih dužnosti i važnih položaja u državnim, međunarodnim, političkim, vjerskim i drugim organizacijama i društvima
  • Povijest umjetnosti - proučavanje promjena u i društvenom kontekstu umjetnosti
  • Kronologija – smještanje događaja u vrijeme
  • Kulturna povijest - proučavanje kulture u prošlosti
  • Diplomatska povijest - proučavanje povijesne vanjske politike i diplomacije država
  • Povijest znanosti - proučavanje nastanka i razvoja znanstvenog istraživanja
  • Ekonomska povijest – proučavanje ekonomije u prošlosti
  • Futurologija - proučavanje budućnosti: istražuje srednjoročnu do dugoročnu budućnost društava i fizičkog svijeta
  • Historiografija – proučavanje metodologije povjesničara i razvoja povijesti kao discipline, kao i niz povijesnih radova o određenoj temi. Historiografija određene teme pokriva kako su povjesničari proučavali tu temu koristeći određene izvore, tehnike i teorijske pristupe.
  • Lokalna povijest - proučavanje povijesti u geografski lokalnom kontekstu
  • Vojna povijest - proučavanje ratovanja i ratova u povijesti
  • Paleografija - proučavanje starih tekstova
  • Filozofija povijesti - filozofsko proučavanje povijesti i njezine discipline.
  • Politička povijest – proučavanje prošlih političkih događaja, ideja, pokreta i vođa
  • Javna povijest – predstavljanje povijesti javnoj publici i drugim područjima obično izvan akademske zajednice
  • Psihohistorija - proučavanje psiholoških motivacija povijesnih događaja
  • Društvena povijest - proučavanje društava i društvenih trendova u prošlosti
  • Sveopća povijest - proučavanje trendova i dinamike u svjetskoj povijesti
  • Razvoj gradova - povijesna priroda gradova i mjesta te proces urbanizacije
  • Ženska povijest - proučavanje uloge žena kroz povijest
  • Svjetska povijest - proučavanje globalnih ili transnacionalnih povijesnih obrazaca

Pomoćne povijesne znanosti[uredi | uredi kôd]

Arheološko nalazište u Solinu.

Pomoćne znanosti o povijesti – znanstvene discipline koje pomažu u vrednovanju i korištenju povijesnih izvora i koje se smatraju pomoćnim za povijesna istraživanja.[1] Pomoćne povijesne znanosti uključuju, ali nisu ograničene na:

  • Arheologija – proučavanje antičkih i povijesnih nalazišta i artefakata
  • Kronologija – proučavanje slijeda prošlih događaja
  • Kliometrija – sustavna primjena ekonomske teorije, ekonometrijskih tehnika i drugih formalnih ili matematičkih metoda u proučavanju povijesti
  • Kodikologija – proučavanje knjiga kao fizičkih objekata
  • Diplomatika – proučavanje i tekstualna analiza povijesnih dokumenata
  • Epigrafika – proučavanje antičkih natpisa
  • Faleristika – proučavanje vojnih ordena, odlikovanja i medalja
  • Genealogija – proučavanje obiteljskih odnosa
  • Heraldika – proučavanje grbova
  • Numizmatika – proučavanje kovanog novca
  • Onomastika – proučavanje osobnih imena
  • Paleografija – proučavanje starih rukopisa
  • Filatelija – proučavanje poštanskih maraka
  • Filologija – proučavanje jezika povijesnih izvora
  • Prosopografija – istraživanje povijesne skupine pojedinaca kroz kolektivno proučavanje njihovih života
  • Radiokarbonsko datiranje – određivanje datuma artefaktima iz daleke prošlosti[2]
  • Sigilografija – proučavanje pečata
  • Statistika – proučavanje prikupljanja, organizacije i interpretacije (povijesnih) podataka
  • Toponimija – proučavanje imena mjesta

Povijest po razdoblju[uredi | uredi kôd]

Vučedolska golubica

Povijest po kronologiji[uredi | uredi kôd]

Doba povijesti[uredi | uredi kôd]

Prapovijesno doba[uredi | uredi kôd]

Jerihon (Palestina), najstarije naselje na svijetu (oko 9000. pr. Kr.) u kojemu se još uvijek živi.

Povijesna doba[uredi | uredi kôd]

Poraz Španjolske armade

Ostala doba[uredi | uredi kôd]

Regionalne povijesti[uredi | uredi kôd]

Najčešća oznaka antičkog Rima

Povijest po područjima[uredi | uredi kôd]

Povijest umjetnosti[uredi | uredi kôd]

Povijest izvedbenih umjetnosti

Povijest glazbe: Joseph Haydn svira s kvartetom..

Povijest vizualnih umjetnosti

Povijest kulture[uredi | uredi kôd]

Povijest religije[uredi | uredi kôd]

Pogrebna stela Licinije Amias, jedan od najstarijih kršćanskih natpisa.

Povijest znanosti[uredi | uredi kôd]

Rani grčki alfabet na keramici.

Povijest tehnologije[uredi | uredi kôd]

Platonova akademija. Mozaik iz 1. stoljeća iz Pompeja

Opći pojmovi[uredi | uredi kôd]

Djelo "De emendatione temporum" Josepha Scaligera (1583.) započelo je modernu znanost o kronologiji.

Povjesničari[uredi | uredi kôd]

Povjesničar Herodot

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Drake, Miriam A. (2003). Encyclopedia of Library and Information Science. Dekker Encyclopedias Series. Vol. 3. CRC Press. ISBN 0-8247-2079-2.
  2. Weart, Spencer (2004). "Uses of Radiocarbon Dating". American Institute of Physics