Popovača

Koordinate: 45°34′N 16°37′E / 45.56°N 16.62°E / 45.56; 16.62
Izvor: Wikipedija
Inačica 5174564 od 5. prosinca 2018. u 19:27 koju je unio Slovicm (razgovor | doprinosi) (Dodao sam novo otvorenu osnovnu školu)
Ovo je glavno značenje pojma Popovača. Za druga značenja pogledajte Popovača (razdvojba).
Popovača

Država Hrvatska
Županija Sisačko-moslavačka

GradonačelnikJosip Mišković (HSP)
Naselja13 naselja

Površina[1]214,8 km2
Površina središta26,9 km2
Koordinate45°34′N 16°37′E / 45.56°N 16.62°E / 45.56; 16.62

Stanovništvo[2] (2021.)
Ukupno10 255
– gustoća48 st./km2
Urbano3 633
– gustoća381 st./km2

Svetac zaštitnikSv. Alojzije Gonzaga

Poštanski broj44317
Pozivni broj44
AutooznakaKT
Stranicawww.popovaca.hr

Zemljovid

Popovača na zemljovidu Hrvatske
Popovača
Popovača

Popovača na zemljovidu Hrvatske

Popovača je grad u Sisačko-moslavačkoj županiji, Hrvatska. Status grada stekla je 2013. godine, a do tada je imala status općine.[3] Nalazi se na staroj cesti Zagreb - Beograd, do izgradnje današnje autoceste A3 najkraćeg puta paralelno uz Savu s istoka na zapad države i obratno.

Zemljopis

Grad Popovača se nalazi u središnjoj Moslavini, istočno od rijeke Česme i općine Velika Ludina. Najbliži veći gradovi u blizini su Sisak i Kutina.

Naselja u sastavu Grada Popovače su: Ciglenica, Donja Gračenica, Donja Jelenska, Donja Vlahinička, Gornja Gračenica, Gornja Jelenska, Moslavačka Slatina, Osekovo, Podbrđe, Popovača, Potok, Stružec, Voloder.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Popovača ima 11.905 stanovnika.[4]

Uprava

Gradonačelnk Grada Popovače je Josip Mišković (HSP).

Povijest

Povijest na području općine Popovača počinje vrlo rano, prije 18 milijuna godina. O tome svjedoče paleontološki ostaci biljnog i životinjskog svijeta pronađeni u Gornjoj Jelenskoj. Prvi tragovi ljudskog života pronađeni su već u prapovijesti i nastavljaju se kroz sva razdoblja do Rimljana. Blizina antičke Siscie pogodovala je razvoju života pa se, najvjerojatnije uz cestu koja je spajala Sisciu (Sisak) i Variannis (Kutina), nalazi veći kompleks rimske vile. Uz ovo nalazište u Osekovu, rimski arheološki materijal pronađen je i na drugim mjestima u općini (Donja Gračenica, Voloder).

Brojni arheološki ostaci iz razvijenog srednjeg vijeka (12 - 16 st.) potvrda su vjerojatnosti nastavka života ranijih vremena. Iz tog su razdoblja srednjovjekovne utvrde Jelengrad, Košutagrad (Košutgrad),[5] Garićgrad te Moslavinagrad (spominje se od 1316.), uz koji se razvila Popovača. Moslavinagrad su 1545. zauzeli Turci, nakon čijeg povlačenja utvrda propada. Pored njegovih ruševina grofovi Erdődy 1746. započinju izgradnju novog dvorca. U njemu je 1934. otvorena bolnica za neuropsihijatrijske bolesti.

Željezničku prugu Popovača dobiva 1897. godine, što čitavom kraju daje snažan razvojni zamah. Početkom 20. st. općina Popovača bila je gospodarski jako središte. U samom mjestu bila je upravna općina, pučka škola, pošta i brzojavna stanica, oružnička postaja, financijska straža, željeznička postaja, a još je uvijek egzistiralo i vlastelinsko dobro Moslavina sa stotinjak stanovnika. Godine 1913. puštena je u rad pilana u Popovači, a vinogradarstvo postaje sve jača grana gospodarstva u općini.

Uz sve veći razvoj obrta ne smije se zaboraviti ni stočni sajam, koji je već tada bio najjači u sjevernoj Hrvatskoj. Područje Moslavine već u 13. stoljeću kraljevskim ukazom dobiva sajam. Sajam je kasnije preuzela Popovača, održava se svake prve subote u mjesecu, a i danas je jedan od najvećih sajmova u sjevernoj Hrvatskoj.

Poznate osobe

Spomenici i znamenitosti

Jelengrad

Obrazovanje

  • Osnovna škola Popovača
  • Osnovna škola Zorke Sever

Kultura

  • KUD Popovača
  • Likovno društvo "Moslavački krug"
  • Povijesna udruga "Moslavina"
  • Popovačka udruga likovnih stvaralaca "Moslavački štrk"

Šport

Izvor

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 45/2013)
  4. Popis stanovništva 2011., www.dzs.hr
  5. Tajana Pleše, Petar Sekulić: Jelengrad i Košutgrad – Dva moslavačka stara grada (II.) (iz Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu br. 30/2013.), Stari gradovi, utvrde, dvorci i srednjovjekovna kultura. Objavljeno 1. travnja 2015. Pristupljeno 29. svibnja 2016.

Vanjske poveznice

Nedovršeni članak Popovača koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.