Portal:Biologija/Biolog/Arhiv/2006-2007

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

1. prosinca 2005. - 13. siječnja 2006.

Charles Darwin, 1868.

Charles Robert Darwin, (Shrewsbury, 12. veljače 1809. - Downe, 19. travnja 1882.)

Britanski znanstvenik koji je udario temelje modernoj teoriji evolucije pomoću koncepta razvijanja svih životnih oblika procesom prirodne selekcije. Darwin je rođen u mjestu Shrewsbury, grofovija Shropshire 12. veljače 1809. godine kao peto dijete dobrostojeće engleske obitelji. Njegov pradjed s majčine strane bio je uspješni trgovac porculanskom i lončarskom robom Josiah Wedgwood, a pradjed s očeve strane bio je u 18. stoljeću dobro znani psiholog i učenjak Erasmus Darwin. Nakon završetka školovanja u elitnoj školi u rodnom Shrewsburyu (1825.) mladi je Darwin upisao medicinu na sveučilištu u Edinburghu. Godine 1827. izbačen je sa studija medicine i upisao se na sveučiliše Cambridge, a kako bi postao svećenik Engleske crkve. Tamo je susreo geologa Adama Sedgwicka i prirodoslovca Johna Henslowa. Pročitaj cijelu biografiju




13. siječnja 2006. - 1. rujna 2006.

Poštanska marka s likom Alexandera Fleminga
Sir Alexander Fleming (Lochfield kod Darvela, 6. kolovoza 1881. - London, 11. ožujka 1955.) otkrio je antibiotsku supstancu lisozim i izolirao je antibiotik penicilin iz gljivice Penicillium notatum, za što je dobio 1945. godine Nobelovu nagradu. Oba Flemingova otkrića dogodila su se slučajno za vrijeme 1920-ih. Prvo je otkrio 1922. nakon što je kihnuo u inficiranu Petrijevu zdjelicu. Nekoliko dana kasnije otkrio je da je već raspadnuta bakterijska kolonija počela nestajati. Flemingovi laboratoriji bili su u neredu što mu se pokazalo kao prednost... Pročitaj cijelu biografiju | Ostali biolozi




1. rujna 2006. - 3. veljače 2007.

Alexander von Humboldt

Friedrich Heinrich Alexander, barun von Humboldt, (Berlin, 14. rujna 1769. - 6. svibnja 1859.), njemački prirodoslovac i istraživač, mlađi brat pruskog ministra, filozofa i lingvista Wilhelma von Humboldta. Između 1799. i 1804. von Humboldt je putovao po Južnoj Americi koju je istražio i opisao po prvi put sa znanstvenog gledišta. U svojemu djelu Kosmos u 5 svezaka izvršio je fizički opis svijeta. Humboldt je podupirao mnoge znanstvenike kao što je radio s mnogima među kojima su bili Justus von Liebig i Louis Agassiz. Kao rezultat svojih istraživanja von Humboldt je opisao mnoge geografske pojave i prirodne vrste koje su dotada bile nepoznate Europljanima. Vrste nazvane prema njemu jesu: Humboldtov pingvin, Humboldtov ljiljan, južnoamerički hrast, Humboldtov tvor, vodeni morač, kačik itd. Obilježja nazvana prema njemu uključuju Humboldtovu struju, rijeku Humboldt, Istočan i Zapadan Humboldtov lanac. Po njemu je također nazvano mjesečevo more Mare Humboldtianum kao i asteroid 54 Alexandra.


Pročitaj cijelu biografiju | Ostali biolozi




3. veljače - 27. veljače 2007.

Carl von Linné

Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. - Uppsala, 10. siječnja 1778.), švedski botaničar

Osnivač i prvi predsjednik švedske Akademije znanosti i prirodnjačkoga muzeja. Linné je jedan od najvećih deskriptivnih botaničara svih vremena. Stvorio je osnovu botaničke nomenklature, uvevši binarnu nomenklaturu, tako da svaka biljka ima dva imena - roda i vrste (latinsko dvoimeno nazivlje). Linnéov sustav biljaka održao se do našega doba. Njegov sustav imenovanja primjenjuje se i na životinje.




Pročitaj cijelu biografiju | Ostali biolozi





Mjesec 4

Antony van Leeuwenhoek

Antony van Leeuwenhoek (Delft, 24. listopada 1632. - Delft, 30. kolovoza 1723.), nizozemski trgovac i znanstvenik.

Poznat je kao "otac mikrobiologije" i strastveni promatrač misroskopski sitnog svijeta. Rođer je kao sin izrađivača košara, a u dobi od 16 godina osigurao je šegrtovanje kod Škotskog trgovca robom u Amsterdamu.

Najpoznatiji je po izumu prvog mikroskopa i doprinosima u razvoju mikrobiologije. Koristeći ručno-izrađene mikroskope, bio je prvi čovjek koji je promatrao jednostanične organizme, mišićno tkivo, bakterije, spermije (vlastite) i protok krvi u kapilarama (malim krvnim žilama).

Pročitaj cijelu biografiju | Ostali biolozi | Vidi arhiv




Mjesec 5

Thor Heyerdahl

Thor Heyerdahl (Larvik, 6. listopada 1914. - Colla Michieri, 18. travnja 2002.), norveški pomorski biolog i antropolog.

Rođen 6. listopada 1914. u gradiću Larviku, na jugu Norveške, Thor Heyerdahl odrastao je u dobrostojećoj obitelji. Njegovog djeda u tom su kraju pamtili kao "čovjeka koji je donio električnu energiju", a otac mu je bio bogati bankar. No, upravo je razlika u svjetonazorima oca vjernika i majke, pristalice Darwinove teorije nastanka čovjeka, uvelike odredila njegov životni put. Budući da je, kao i mnogi drugi Norvežani, volio prirodu te je kao dječak istraživao obližnje fjordove i planine, kad je 1930. trebalo odabrati studij, upisao je biologiju i zoologiju. Na studiju je ubrzo postao nezadovoljan zbog, tvrdio je, "besplodnih akademskih rasprava i gubljenja kontakta sa stvarnim životom"...

Pročitaj cijelu biografiju | Ostali biolozi | Vidi arhiv




Mjesec 6

Louis Pasteur

Louis Pasteur (Dole, 27. prosinca 1822. - St. Cloud, 28. rujna 1895.), francuski kemičar i biolog

Diplomirao je kemiju u Basanconu. Njegovo prvo istraživanje odnosilo se na optička svojstva vinske kiseline te je jedan od osnivača stereokemije. Bavio se problemima alkoholne i mliječne fermentacije, što ga je odvelo na proučavanje bolesti vina. Spoznaja da se klice iz kojih nastaju mikroorganizmi mogu uništiti utjecajem topline bila temelj postupka sterilizacije nazvanog po njemu pasterizacijom.

Izolirao je uzročnika antaraksa i primijenio cjepivo protiv te bolesti. Otkrio je i uzročnike rodiljske groznice i kolere peradi. Prvi Pasteurov zavod za istraživanje bjesnoće osnovan je 1888.

Pročitaj cijelu biografiju | Ostali biolozi | Vidi arhiv




Mjesec 7

Ilja Iljič Mečnikov (kraj Harkova, 15. svibnja 1845. - Pariz, 16. srpnja 1916.), ruski biolog

Jedan je od osnivača usporedne patologije, mikrobiologije, embriologije i imunobiologije. Bio je profesor na sveučilištu u Odesi. Iz političkih razloga napustio je Rusiju, otišao je 1883. godine u Messinu (Sicilija), gdje je otkrio fagocitozu. Godine 1886. vratio se u Odesu, no 1888., na Pasteurov poziv, preselio se u Pariz, organizirao u Pasteurovu institutu laboratorij, gdje je i radio do kraja života.

Pročitaj cijelu biografiju | Ostali biolozi | Vidi arhiv




Mjesec 8

John Edward Gray

John Edward Gray (Walsall, 12. veljače 1800. - London, 7. ožujka 1875.), britanski zoolog. Bio je stariji brat George Roberta Graya, a za sebe je tvrdio, da je prvi filatelist na svijetu.

John Gray bio je voditelj zoološkog odjela Britanskog muzeja u Londonu od 1840. do Božića 1874. Objavio je više kataloga muzejske zbirke koji su sadržavali opširnu znanstvenu raspravu o grupama životinja, kao i opise novih vrsta. Popravio je zoološku zbirku koja je time postala najbolja na svijetu.

Pročitaj cijelu biografiju | Ostali biolozi | Vidi arhiv




Mjesec 9

Ernst Haeckel

Ernst Haeckel (Potsdam, 16. veljače 1834. - Jena, 9. kolovoza 1919.), njemački zoolog i filozof-prirodoslovac.

Bio je profesor zoologije na sveučilištu u Jeni, istaknuti i borbeni Darwinov sljedbenik. Dao je niz izvornih monografija o morskim beskralježnicima. Postavio je teoriju gastreje, formulirao biogenetski zakon. Zacrtao je prve genealogije životinjskog carstva i postavio teoriju o nastanku života iz nežive tvari. Popularizator je evolucijske teorije. Poznat je osnivač ekologije koju je definirao kao ekonomiju prirode, istraživanje totalnih odnosa organizama prema organskoj i neorganskoj okolini i kao učenje o kompleksnim međuodnosima koji su uvjet borbe za opstanak.

Pročitaj cijelu biografiju | Ostali biolozi | Vidi arhiv




Mjesec 10

Johann Gregor Mendel

Johann Gregor Mendel rođen je 22. srpnja 1822. godine kao Johann Mendel, u malom selu Haizendorfu, Moravska (tada dio Austro-Ugarske, a danas Češke).

Umjesto da proučava cjelokupni izgled biljke, on je odabrao nekoliko različitih osobina čije je promjene pratio. Pritom je izabrao osobine koje se ispoljavaju u dva lako uočljiva, različita oblika. Vjerodostojnost Mendelovog pokusa leži u dugotrajnom kontinuiranom radu s graškom. Naime, Mendel je pratio grašak osam godina, promatrajući više od 30 000 jedinki. Neke je biljke pratio čak kroz sedam generacija. On nije samo pasivno promatrao promjene koje su se pojavljivale iz generacije u generaciju, već je uvijek nastojao točno izbrojiti broj jedinki koje su posjedovale određenu osobinu. Nakon toga je koristeći matematičke formule nastojao otkriti pravila po kojima se osobine nasljeđuju. Zbog toga Mendela smatramo jednim od prvih znanstvenika koji je koristio statistiku (granu matematike koja se bavi proučavanjem i analizom brojčanih podataka) prilikom interpretacije rezultata istraživanja.


Pročitaj cijelu biografiju | Ostali biolozi | Vidi arhiv




Mjesec 11

Fran Kesterčanek (Zagreb, 14. rujna 1856. - Zagreb, 21. kolovoza 1915.), hrvatski šumarski stručnjak

Jedan je od osnivača suvremenog šumarstva u Hrvatskoj na području nastave, šumarske upravne službe te stručne i znanstvene literature. Bio je profesor na Šumarskoj akademiji u Zagrebu, urednik Šumarskog lista, upravitelj Šumarskog muzeja Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva, osnivač Hrvatskoga društva za gajenje lova i ribarstva te urednik njegova glasila.

Sin je roditelja Dragutina i Karoline. Otac mu je bio financijski nadsavjetnik. U Zagrebu je završio pučku školu i višu realnu, na kojoj je 1874. položio ispit zrelosti. Šumarske je znanosti studirao na Šumarskoj akademiji u Mariabrunnu i Visokoj školi za kulturu tla u Beču, gdje je i apsolvirao 1877. Kesterčanek je u travnju 1878. imenovan državnim šumarskim vježbenikom i dodijeljen je u svojstvu šumarskog procjenitelja Katastralnom ravnateljstvu u Zagrebu za katastralne procjenbene kotare Koprivnica, Križevci, Bjelovar i Đurđevac. U toj službi ostaje sedam mjeseci...


Pročitaj cijelu biografiju | Ostali biolozi |Vidi arhiv




Mjesec 12

Jean-Baptiste de Monet Lamarck

Jean-Baptiste de Monet Lamarck (Bazentin-le-Petit, 1. kolovoza 1744. - Pariz, 18. prosinca 1829.), francuski prirodoslovac

Bio je kustos botaničke zbirke, a poslije profesor zoologije u Jardin du Roi. U "Zoološkoj filozofiji" sustavno je razradio prvu cjelovitu teoriju o evoluciji organskog svijeta, poznatu pod imenom lamarkizam, po kojoj organizmi stečena svojstva nasljeđuju. Temeljno značenje ima njegovo posljednje djelo "Prirododopis beskralježnjaka". Njegovo djelo je bilo ispred vremena u kojem je živio, pa za života nije bio dovoljno shvaćen. Potkraj života je oslijepio, te umro u bijedi.

Pročitaj cijelu biografiju | Ostali biolozi | Vidi arhiv